Karmen Šuljić Wasilewski - Poliklinika Salvea

Je li moje dijete spremno za školu?

Karmen Šuljić Wasilewski — Fri, 27 Feb 2026 08:12:08 +0000

Značajno prije nego što dijete počne čitati i pisati – i puno prije nego što razvije interes za slova – razvija se rana pismenost.

Rana pismenost obuhvaća skup vještina i iskustava koja predstavljaju temelj za kasnije uspješno usvajanje čitanja i pisanja.

Kako započinje razvoj rane pismenosti?

Motivacija za pisani tekst razvija se prirodno – kroz izloženost knjigama, slikovnicama i svakodnevnim situacijama u kojima dijete dolazi u kontakt s pisanim sadržajem.

Šuškave i zvučne knjige, listanje slikovnica, „pretvaranje“ da dijete čita, okretanje stranica i razgovor o ilustracijama – sve su to vrijedna iskustva koja grade temelje pismenosti.

Posebno je važno:

zajedničko čitanje slikovnica
razgovor o sadržaju
postavljanje pitanja
poticanje djeteta na prepričavanje

Ove aktivnosti ne razvijaju samo predvještine čitanja i pisanja, već i cjelokupan jezični razvoj.

Fonološka svjesnost – ključni preduvjet za čitanje i pisanje

Kroz pjesmice, brojalice i igre riječima dijete postupno počinje uočavati da se riječi mogu rastaviti na manje jedinice – slogove i glasove.

Skup tih vještina naziva se fonološka svjesnost, a ona je jedan od najvažnijih prediktora uspješnog usvajanja čitanja i pisanja.

Razvoj fonološke svjesnosti odvija se sljedećim redoslijedom:

Slogovno stapanje (sinteza)

Odrasla osoba izgovara riječ rastavljenu na slogove, a dijete ih treba spojiti u cjelinu i prepoznati riječ. Nije nužno da dijete razumije izraz „slog“, dovoljno je dati uputu da otplješće pojedinu riječ.

Prepoznavanje rime

Dijete prepoznaje koje riječi „zvuče slično“.
Nije potrebno koristiti pojam „rima“ – dovoljno je pitati:
„Koje dvije riječi zvuče slično?“

Možete igrati i igru „Izbaci uljeza“ – dijete treba prepoznati koja se riječ ne rimuje s ostalima.

Slogovna raščlamba (analiza)

Djetetu zadamo riječ, a ono je rastavlja na slogove (npr. pljeskanjem).

Proizvodnja rime

Nakon što dijete prepoznaje rimu, razvija sposobnost smišljanja riječi koje se rimuju. To mogu biti i izmišljene riječi – važno je da pravilno prate zvučni obrazac.

Glasovno stapanje (sinteza)

Izgovaramo glas po glas (npr. M-A-M-A), a dijete treba spojiti glasove i prepoznati riječ.
Počinje se s riječima od tri glasa, zatim se postupno prelazi na dulje riječi.

Glasovna raščlamba (analiza)

Dijete samostalno rastavlja riječ na pojedine glasove. I ovdje se započinje s kraćim riječima te se postupno povećava složenost.

Kako kod kuće poticati predvještine čitanja i pisanja?

Rastavljanje rečenica na riječi – Govorimo djetetu rečenicu (od kraćih prema dužima), a dijete na prstiće mora prebrojati koliko u toj rečenici ima riječi
Izdvajanje početnog glasa u riječima – dijete upitamo „Koje slovo čuješ prvo kada ja kažem ___?“ Na početku, trudimo se početni glas produžiti ili naglasiti kako bi ga dijete bolje čulo. Krenemo s riječima koje započinju na vokale (A, E, I, O, U) ili na glasove koji se mogu produljiti (kao što su M, N, S, Z, Š, Ž, F, H, V). S vremenom se trudimo nuditi što manje pomoći takvim produljavanjem, kako bi dijete samo bilo u mogućnosti uistinu čuti i izdvojiti početni glas.

Vježbati možete u svakodnevnom okruženju, u prirodi, izvan kuće – igrajte igre kao što su: Ja vidim nešto što počinje na slovo ___!, a dijete mora pronaći/pogoditi ciljanu riječ

Imenovanje slova: učite s djetetom imenovati slova, počevši od vokala, zatim slova njegovog imena. Povezujte sličice s prvim slovom/glasom, povezujte ista slova na papiru, slažite slova na magnetnoj ploči,…
Vježbe pamćenja: igrajte se pamćenja riječi, rečenica ili brojeva. Vještine radnog pamćenja od izuzetne su važnosti i predstavljaju važan preduvjet za kasniju sposobnost čitanja (i pisanja) kao i za usvajanje daljnjih školskih vještina

Ako želite znati više o načinima poticanja rane pismenosti, o preduvjetima za uspješan razvoj čitanja i pisanja, savjetovati se o tome kako i koje slikovnice čitati djetetu, koje vrste zadataka uvježbavati kod kuće – javite se na savjetodavni razgovor s logopedom (sa ili bez prisustva djeteta) u Poliklinici Salvea!

Ako želite provjeriti jesu li predvještine čitanja i pisanja Vašeg predškolarca uredno razvijene te je li Vaše dijete spremno za polazak u školu, javite se na logopedski pregled u Poliklinici Salvea!

The post Je li moje dijete spremno za školu? first appeared on Poliklinika Salvea.

Od gugutanja do prve riječi: Što ako dijete kasni s govorom?

Karmen Šuljić Wasilewski — Wed, 17 Dec 2025 12:33:27 +0000

Prije nego što dijete počne izgovarati prve riječi sa značenjem, ono na razne načine pokušava prenijeti svoju poruku osobi s kojom komunicira.

Važno je prepoznati rane oblike komunikacije i prediktore pojave prve riječi, jer oni pokazuju da se dijete razvija u smjeru razumijevanja okoline, svijeta oko sebe te jezika kojim je okruženo.

Komunikacija s namjerom

Tzv. intencijska komunikacija (komunikacija s namjerom da se poruka prenese drugoj osobi) pojavljuje se i prije prve godine života.
U tom razdoblju dijete počinje koordinirati pažnju između predmeta i osobe – što je jedan od ključnih preduvjeta za pojavu prve riječi.

Ova vještina naziva se združena pažnja i najčešće se javlja oko 9. mjeseca života.

Primjer:

Dijete vidi igračku koja mu je izvan dosega. Pogleda igračku, zatim roditelja, pa opet igračku. Zatim pruži ruku prema njoj i pogleda roditelja kao da kaže: „Želim tu igračku!“. Tada dijete pokazuje da razumije da njegova poruka ima učinak na drugu osobu – da može „zatražiti“ pomoć i očekivati odgovor.

Rana komunikacijska sredstva

Komunikacijska sredstva su svi načini na koje dijete može prenijeti poruku svojoj okolini. Najčešća sredstva koja se pojavljuju u ranoj dobi, prije pojave prve riječi (i zajedno s njom), su: glasanje, pogled i geste.

U dobi od 8 do 9 mjeseci možemo početi primjećivati:

promjene u intonaciji glasanja (npr. dijete „protestira“ s drugačijim tonom nego kad se raduje),
pojavu tzv. žargonskog izraza — dijete „priča svojim jezikom“, melodično, ali bez pravih riječi,
upotrebu pogleda za usmjeravanje pažnje (npr. dijete pogleda osobu koja drži igračku, zatim predmet, pa opet osobu),
upotrebu gesti: odgurivanje (kad nešto ne želi), davanje igračke (kad želi da se netko uključi u igru), povlačenje roditelja za ruku, pokazivanje kažiprstom, gesta „digni me“.

Primjeri iz svakodnevice:

Dijete gurne žlicu kad ne želi više jesti – to je komunikacija „dosta je“.
Pruži vam igračku i pogleda vas u oči – „vidi što imam!“
Pokazuje prstom kroz prozor dok guguće – „pogledaj, pas!“

Ako vam dijete ponekad donese igračku samo da vam je pokaže, a zatim zadovoljno ode, to znači da komunicira s namjerom, a ne samo da traži nešto. To je važan razvojni korak!

Kombiniranje komunikacijskih sredstava

U ranom razvoju komunikacije dijete se najčešće oslanja na geste ili kombinaciju gesti i glasanja. Geste popunjavaju „prazninu“ dok dijete još ne govori.

Čak i ako se pojava prve riječi ili širenje rječnika odgađa, važno je obratiti pažnju na bogatstvo gesti koje dijete koristi i na to gleda li osobu u lice dok ih koristi.
Djeca često uspješno kombiniraju geste i pojedine riječi, čime jasno izražavaju svoje namjere.

Primjeri iz svakodnevice:

Dijete kaže „mama“ i pruži čašu – znači „mama, daj piti“.
Kaže „tata“ i maše rukom – „tata, pa-pa“.
Kaže „ne“ i odmahne glavom – pojačava poruku i pokazuje razumijevanje značenja.

Oko 12. mjeseca javljaju se složenije geste poput „piti“, „voziti“, „jesti“, „pa-pa“, „da“ i „ne“. Ako dijete kombinira riječi i geste (npr. baka + pa-pa), to je sjajan pokazatelj da se komunikacijske vještine razvijaju uredno, iako govor još nije potpuno izražen.

A što je s govorom?

Djeca urednog razvoja prolaze kroz određene faze u usvajanju govora:

Vokalna igra i predkanoničko brbljanje (oko 5. mjeseca)
Dijete se igra svojim glasom – proizvodi zvukove poput „aaaa“, „guuu“, „eeeh“.
Primjer: Kad mu se obratite, ono „odgovori“ gugutanjem – to je početak dijaloga!
Kanonički slog (6. – 10. mjesec)
Kombinira suglasnike i samoglasnike (npr. mamama, bababa).
Iako riječi još nemaju značenje, dijete reagira na odobravanje i veselje roditelja.
Primjer: Kad izgovori „mamama“, a roditelj se nasmiješi i kaže „Da, mama!“, dijete uči da njegov zvuk izaziva reakciju i dobiva značenje.
Reduplicirano brbljanje i žargon (10. – 12. mjesec)
Dijete „priča svojim jezikom“, ima ritam i melodiju govora. Često „priča“ lutki, autiću ili mački, kao da vodi razgovor.
Primjer: Igra se s autićima i govori „brr-brr-brr“, ili stavlja lutku u krevetić i priča joj – to su preteče stvarnog govora.
Prva riječ (oko 12. mjeseca)
Dijete imenuje osobu, predmet ili situaciju. Jedna riječ može imati više značenja, ovisno o gesti, pogledu ili intonaciji.
Primjer: Riječ „mama“ može značiti „mama, dođi“, „mama, pogledaj“ ili „mama, pomozi“, ovisno o tonu i gesti.

Kada potražiti savjet logopeda?

Ako vaše dijete kasni u pojavi prve riječi, obratite pozornost koristi li druge oblike komunikacije – geste, pogled, glasanje.
Ako postoje određeni indikatori za pojavu prve riječi te djetetov cjelokupni razvoj ukazuje na uredan obrazac i uredno dostizanje razvojnih miljokaza, važno je poticati dijete na podržavajuć način kako bi se osigurali maksimalni uvjeti i prilike za pojavu govora.

Primjer:

Ako dijete ne govori, ali pokazuje, donosi predmete, gleda vas u oči i razumije jednostavne upute („daj mi loptu“), komunikacija se razvija – samo još nema prave riječi.

Ukoliko niste sigurni ostvaruje li vaše dijete svoje razvojne miljokaze ili želite naučiti kako ga dodatno poticati, možete dogovoriti savjetodavni razgovor s logopedom u Poliklinici Salvea ili ispuniti naš upitnik

Treba li Vaše dijete logopeda?

Provjerite na upitniku.

The post Od gugutanja do prve riječi: Što ako dijete kasni s govorom? first appeared on Poliklinika Salvea.