Sandra Lipovača - Poliklinika Salvea

Impetigo kod djece

Sandra Lipovača — Wed, 19 Aug 2026 11:48:59 +0000

Impetigo kod djece - kako ga prepoznati i što roditelji trebaju znati

Impetigo je površinska bakterijska infekcija kože koja se lako prenosi. Može se pojaviti tijekom cijele godine, ali je češći u toplijim i vlažnijim mjesecima. Najčešće se javlja u djece predškolske dobi, osobito između 2. i 5. godine, ali može se pojaviti u bilo kojoj dobi.

U većini slučajeva nije ozbiljna bolest i uz odgovarajuće liječenje prolazi bez posljedica. Ipak, važno ga je prepoznati jer se promjene mogu brzo širiti po koži i prenijeti na druge osobe.

Najčešći znak su površinske ranice koje se prekrivaju karakterističnim žućkastim, „medenim“ krustama.

Što uzrokuje impetigo?

Najčešći uzročnici su Staphylococcus aureus i Streptococcus pyogenes (streptokok skupine A).

Bakterije lakše prodiru kroz oštećenu kožu, primjerice nakon ogrebotine, uboda insekta ili češanja. Veći rizik imaju djeca s atopijskim dermatitisom i drugim kožnim bolestima jer je kožna barijera oslabljena.

Ipak, impetigo se može pojaviti i na potpuno zdravoj koži.

Kako izgleda?

Postoje dva glavna oblika impetiga.

Ne-bulozni impetigo

Najčešći je oblik. Počinje kao mala crvena promjena, mjehurić ili površinska ranica koja može puknuti i potom se prekriti karakterističnom žućkastom krustom.

Najčešće se javlja na licu, osobito oko nosa i usta, te na rukama i nogama, ali može zahvatiti bilo koji dio kože. Svrbež i osjetljivost obično su blagi.

Bulozni impetigo

Kod ovog oblika nastaju veći, mlohavi mjehuri ispunjeni tekućinom koji lako pucaju. Ovaj oblik uzrokuje Staphylococcus aureus i češći je kod male djece.

Ektima – dublji oblik infekcije

Ektima je dublji oblik impetiga koji zahvaća dublje slojeve kože. Nastaju bolnije, dublje ranice prekrivene debljom krastom. Za razliku od površinskog impetiga, ektima može nakon cijeljenja ostaviti ožiljak.

Kako se prenosi?

Impetigo se najčešće prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom kožom, ali se bakterije mogu prenijeti i preko ruku, ručnika, odjeće, posteljine i drugih predmeta koji su bili u kontaktu s ranicama.

Češanjem dijete može prenijeti bakterije na druge dijelove vlastite kože, zbog čega se promjene mogu brzo širiti.

Kako se postavlja dijagnoza?

U većini slučajeva dijagnoza se postavlja pregledom kože i dodatne pretrage nisu potrebne.

Bris kože nije potreban kod svakog djeteta. Liječnik će procijeniti treba li dodatna obrada ako se infekcija ponavlja, klinička slika nije tipična ili nema očekivanog odgovora na liječenje.

Važno je znati da nije svaka ranica ili krasta impetigo. Kod dvojbe je potreban pregled pedijatra.

Kako se liječi?

Liječenje ovisi o broju i proširenosti promjena, obliku infekcije i općem stanju djeteta.

Kod manjeg broja lokaliziranih promjena može biti dovoljna lokalna antibiotska terapija, dok kod proširenije infekcije ili određenih oblika bolesti liječnik može preporučiti antibiotik na usta.

Antibiotik se ne bi trebao koristiti na svoju ruku. Ne treba koristiti ostatke prethodno propisane terapije niti liječiti svaku promjenu na koži antibiotikom.

Uz odgovarajuće liječenje poboljšanje se najčešće vidi tijekom nekoliko dana.

Što roditelji mogu učiniti kod kuće?

Nekoliko jednostavnih mjera pomaže spriječiti širenje infekcije:

redovito prati ruke djeteta i ukućana
držati nokte kratkima i spriječiti češanje
ne dirati ranice
ne dijeliti ručnike, odjeću i druge osobne predmete
redovito prati ručnike, odjeću i posteljinu
održavati zahvaćenu kožu čistom
prema preporuci liječnika prekriti promjene kada je to moguće.

Kod djece s atopijskim dermatitisom važna je i redovita njega kože.

Što s vrtićem i školom?

Dok se ne započne odgovarajuće liječenje, dijete treba izbjegavati bliski kontakt s drugom djecom.

Povratak u vrtić ili školu ovisi o općem stanju djeteta, proširenosti promjena, mogućnosti njihova prekrivanja i pravilima konkretnog kolektiva.

Ako je liječenje započeto, dijete se dobro osjeća i promjene se mogu odgovarajuće prekriti, povratak je najčešće moguć relativno brzo. Kod većeg broja promjena najbolje je o povratku razgovarati s pedijatrom.

Kada se javiti pedijatru?

Ako primijetite promjene koje bi mogle odgovarati impetigu, preporučljiv je pregled pedijatra radi potvrde dijagnoze i procjene liječenja.

Posebno se treba javiti ako se promjene brzo šire, pojavljuju se novi mjehuri ili ranice, dijete ima temperaturu, promjene su izrazito bolne ili otečene, nalaze se u blizini oka ili nema poboljšanja nakon početka liječenja.

Može li impetigo imati komplikacije?

U većini slučajeva impetigo se izliječi bez posljedica i površinske promjene ne ostavljaju ožiljke.

Rijetko se infekcija može proširiti u dublje slojeve kože i uzrokovati celulitis. Kod streptokoknog impetiga vrlo rijetko mogu nastati i bubrežne komplikacije. Dublji oblik infekcije, ektima, može ostaviti ožiljak.

Najčešća pitanja roditelja

Smije li se dijete kupati?
Kožu treba održavati čistom, ali bez grubog trljanja. Ručnik koji koristi dijete ne treba dijeliti s drugima.
Može li dijete ponovno dobiti impetigo?
Preboljeni impetigo ne pruža trajnu zaštitu od nove infekcije.
Je li impetigo opasan?
U najvećem broju slučajeva nije. Impetigo je površinska bakterijska infekcija kože koja se uspješno liječi, a komplikacije su rijetke.
Koliko brzo se koža počinje oporavljati?
Uz odgovarajuće liječenje, promjene se obično počinju smirivati tijekom nekoliko dana. Ranice se postupno suše i zacjeljuju, no koži može trebati nešto više vremena da se potpuno oporavi. Ako se pojavljuju nove promjene ili nema poboljšanja nakon nekoliko dana liječenja, potrebno je ponovno se javiti pedijatru.

Što je najvažnije zapamtiti?

Impetigo je česta i zarazna bakterijska infekcija kože koja se u većini slučajeva uspješno liječi.

Ako primijetite ranicu ili mjehurić koji se širi i prekriva karakterističnom žućkastom krustom, osobito ako se pojavljuju nove promjene, javite se pedijatru radi pregleda.

Do pregleda je važno ne dirati i ne češati ranice, redovito prati ruke te ne dijeliti ručnike i druge osobne predmete.

Nemojte samoinicijativno koristiti antibiotik ili ostatke prethodne terapije.

Primijetili ste promjene na koži djeteta koje bi mogle upućivati na impetigo?

Za sigurnu dijagnozu i odgovarajuće liječenje javite se našem timu pedijatara u Poliklinici Salvea.

Naručite dijete na pregled klikom na link.

The post Impetigo kod djece first appeared on Poliklinika Salvea.

Prva zima vaše bebe: što morate znati o RSV bronhiolitisu

Sandra Lipovača — Tue, 27 Jan 2026 08:41:19 +0000

RSV bronhiolitis u dojenačkoj dobi – bolest koju danas možemo bolje spriječiti

Respiratorni sincicijski virus (RSV) najčešći je uzrok bronhiolitisa i pneumonije kod djece mlađe od jedne godine. Također je jedan od vodećih razloga hospitalizacija dojenčadi u toj dobi. Većina djece susretne se s RSV-om vrlo rano, često već tijekom prve zime, a upravo u toj dobi tijek bolesti može biti nepredvidiv i izuzetno stresan za roditelje. RSV se lako širi kapljičnim putem i kontaktom, a sezona infekcija u većini zemalja traje od jeseni do proljeća, s vrhuncem u hladnijim mjesecima.

U svakodnevnom radu često čujem istu rečenicu: „Sve je počelo kao obična prehlada.“ No kod dijela dojenčadi, osobito onih mlađih od šest mjeseci, stanje se u nekoliko dana može pogoršati – disanje postaje naporno, hranjenje otežano, a ponekad je potrebna i bolnička skrb. Zato je važno znati što je RSV bronhiolitis, kako ga prepoznati na vrijeme, kako se liječi i koje su danas mogućnosti prevencije.

Što je RSV bronhiolitis?

Bronhiolitis je upala sitnih dišnih putova u plućima (bronhiola), najčešće uzrokovana RSV-om. Upala izaziva otok sluznice i nakupljanje sekreta, što kod dojenčadi – zbog prirodno uskih dišnih putova – može dovesti do znatno otežanog disanja.

Iako se ranije smatralo da su najugroženija prijevremeno rođena djeca, danas znamo da se velik broj težih oblika RSV bronhiolitisa javlja kod zdrave, terminske dojenčadi, osobito u prvim mjesecima života.

Simptomi RSV bronhiolitisa

Bolest često započinje blagim simptomima nalik prehladi i u većini slučajeva ima blag tijek, no kod dojenčadi se stanje može brzo pogoršati.
Roditelji trebaju obratiti pažnju na sljedeće znakove:

Curenje ili začepljen nos
Kašalj koji postaje sve izraženiji
Ubrzano ili naporno disanje(tahipneja)
Piskanje (zviždanje) u prsima
Uvlačenje kože između rebara ili ispod prsne kosti(retrakcije)
Slabije hranjenje i brži zamor
Povišena temperatura
Znakovi dehidracije, uključujući: smanjeno mokrenje, suha usta,plač bez suza, neuobičajenu pospanost ili razdražljivost
Kod vrlo male dojenčadi: apneje (kratki prekidi disanja)

Napomena: simptomi RSV-a mogu nalikovati prehladi, gripi ili COVID-19 infekciji. Testiranje na RSV može se provesti prema preporuci pedijatra kako bi se potvrdila dijagnoza i pratila ozbiljnost bolesti.

Ako primijetite bilo koji od ovih znakova, ili imate osjećaj da dijete “nije kao inače”, to je uvijek dovoljan razlog za pregled kod pedijatra. U slučaju naglog pogoršanja stanja, poput otežanog disanja, plavičastih usana ili prestanka disanja, odmah se obratite hitnoj službi.

Kako se liječi RSV bronhiolitis?

Za RSV ne postoji lijek koji izravno uklanja uzrok bolesti. Liječenje je simptomatsko, usmjereno na olakšavanje tegoba i sigurnost djeteta. Uključuje:

Održavanje prohodnosti nosa (npr. uz fiziološku otopinu i nježno uklanjanje nakupljenog sekreta)
Osiguravanje dovoljnog unosa tekućine
Primjenu sredstava za snižavanje temperature prema dobi djeteta (po savjetu pedijatra)
Praćenje disanja i općeg stanja
Korištenje ovlaživača zraka kako bi se olakšalo disanje
Primjenu kisika u bolničkim uvjetima, kada je to potrebno

U rijetkim slučajevima s izraženim bronhoopstruktivnim simptomima može se pokušati inhalacija bronhodilatatora, no poznato je da oni u pravilu nemaju značajan učinak i nisu standardna terapija RSV bronhiolitisa.

U iznimno rijetkim teškim slučajevima može biti potrebno intravenozno davanje tekućine (infuzija), a kod vrlo malog broja dojenčadi i intubacija uz mehaničku ventilaciju, o čemu odlučuje pedijatar u bolničkim uvjetima.

Važno: antibiotici nisu učinkoviti jer se radi o virusnoj infekciji, zbog čega je danas sve veći naglasak na prevenciji.

Pasivna zaštita protiv RSV-a – što je danas drugačije?

Pasivna zaštita protiv RSV-a postoji već godinama, no ranije je bila namijenjena isključivo djeci s visokim rizikom, poput prijevremeno rođenih ili djece s kroničnim bolestima, te se provodila u više mjesečnih doza tijekom RSV sezone.

Dugodjelujuće monoklonsko protutijelo Nirsevimab nije klasično cjepivo. Primjenjuje se u obliku jedne intramuskularne injekcije prije ili na početku RSV sezone, čime se osigurava trenutna pasivna zaštita tijekom cijele sezone. Imunološki sustav djeteta pritom ne mora sam stvarati protutijela, a doza se prilagođava tjelesnoj težini. Primjena je moguća već u najranijoj dobi.

Prema suvremenim smjernicama CDC-a i AAP-a, Nirsevimab se preporučuje:

svima u prvoj RSV sezoni
uključujući zdravu, terminsku dojenčad
u dobi do 8 mjesecipri ulasku u prvu RSV sezonu

U djece s kroničnim bolestima, prema individualnoj procjeni, primjena se može proširiti i na drugu RSV sezonu.

Iskustvo iz prakse:

Nirsevimab je od 2023. godine uveden u rutinsku pedijatrijsku praksu u SAD-u, uključujući i zdravu, terminsku djecu. Tijekom svog rada tamo 2024. godine imala sam priliku pratiti njegovu svakodnevnu primjenu u kliničkoj praksi, gdje se pokazalo da je:

jednostavan za primjenu
dobro prihvaćen od strane roditelja
povezan sa značajnim smanjenjem teških RSV infekcija

Važno za roditelje

RSV nije samo „još jedna viroza“. Iako se većina djece potpuno oporavi, dio dojenčadi može razviti teški bronhiolitis koji zahtijeva bolničko liječenje. Upravo zato suvremena pedijatrija sve više naglašava pravovremenu edukaciju, rano prepoznavanje simptoma i preventivni pristup.

Praktični roditeljski savjeti:

Razmislite o pasivnoj zaštiti Nirsevimabom ako je beba mlađa od šest mjeseci, ulazi u prvu zimu, ide u jaslice ili ima stariju braću i sestre
Pravovremeno prepoznavanje simptoma i dobra informiranost mogu značajno smanjiti rizik od teškog oblika bolesti i hospitalizacije
Uvijek se javite pedijatru ako primijetite bilo koji znak upozorenja, a u slučaju naglog pogoršanja stanja ili sumnje na hitnu situaciju, odmah se obratiti hitnoj službi

U Poliklinici Salvea roditeljima pristupamo individualno, s ciljem da zajedno donesemo informirane i smirene odluke za zdravlje djeteta.

Ako imate pitanja o RSV bronhiolitisu ili mogućnostima zaštite, slobodno se obratite našem pedijatrijskom timu.

The post Prva zima vaše bebe: što morate znati o RSV bronhiolitisu first appeared on Poliklinika Salvea.