P

redškolska dob je period života u kojem se djeca, osim upoznavanja prvih prijatelja u vrtićkoj grupi, upoznaju i sa širokim spektrom vrtićkih infekcija. Najčešće su to respiratorne infekcije koje poprilično kompliciraju obiteljsku dinamiku i roditeljima zadaju podosta briga, a zovu se Moraxella, Hemophylus influenze i Pneumokok.

Razlog zašto su predškolci magnet za respiratorne i druge infekcije je dvojak:

• Prvi razlog je smanjena sposobnost dječjeg organizma da se obrani od pojedinih bakterija i virusa.
• Drugi razlog je pohađanje kolektiva u kojima djeca međusobno dijele raznorazne uzročnike infekcija.

Činjenica jest da djeca koja pohađaju kolektiv u prve tri godine života češće obolijevaju od respiratornih infekcija od djece koja ne pohađaju kolektiv i to u prosjeku dva do tri puta mjesečno. Također je poznato da djeca u dobi od šest tjedana do tri godine koja ne pohađaju kolektiv, a kojima starija sestra ili brat idu u vrtić, češće obolijevaju od respiratornih infekcija, dok kasnije ta ista djeca u dobi od 18 mjeseci do pet godina kada i oni postaju vrtićanci budu otpornija na infekcije naspram ostale djece u vrtiću.

Upravo ovo govori u prilog nužnosti prokužavanja, figurativno rečeno – bildanja imunološkog sustava izlaganjem infekcijama kako bi se stekao potreban imunitet za kasniju dob.

Čak 80 % posjeta pedijatru se događa zbog respiratornih infekcija, dok su dvije trećine od ovog postotka djeca koja pohađaju kolektiv.

Ranije spomenutoj slabijoj otpornosti dječjeg organizma nikako ne pomažu slabije razvijene higijenske navike kod djece u toj dobi, pa tako rjeđe pranje ruku, korištenje zajedničkog ručnika umjesto jednokratnih papirnatih ručnika, rjeđe mijenjanje posteljnog rublja mogu dodatno pogoršati epidemiološku sliku dječjih kolektiva.

Zanimljivo je spomenuti da se epidemiološka slika razvijenih zapadnoeuropskih i sjevernih zemalja (Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška…) ne razlikuje puno od naše, tako da bolji standard i modernija organizacijska shema predškolskih ustanova ovih zemalja zapravo nema značajan utjecaj na smanjenje učestalosti respiratornih infekcija.

Da sve ne bude tako crno, brojne studije pokazale su da će se nakon treće godine života uz pohađanje kolektiva broj oboljenja kod vašeg djeteta ipak značajno smanjiti. Tako u počecima dijete zna biti bolesno i do tri puta mjesečno, što svjedočimo u svom radu zna potpuno izluditi roditelje koji se pitaju kako ovome stati na kraj.

Spomenute respiratorne infekcije i njihovi uzročnici sa sobom nose simptome poput kašlja, nosne sekrecije i začepljenosti nosa. Nerijetko je tu i temperatura i upala uha ili bronhitis, a tu i tamo se zaradi i pokoja upala pluća. Kod prehlada i začepljenog nosa, kada je sluznica dišnog sustava otečena radi postojeće infekcije, djeca se zakašlju, a stanje se najčešće pogoršava noću nakon usnivanja.

U ležećem položaju tjelesne tekućine pomiču se prema gornjim dijelovima tijela što uzrokuje kašalj i otežano disanje kod upaljene sluznice grkljana (laringsa) javlja se struganje tj. stridor a u bronhima se pojačava opstrukcija pa se čuje piskanje (weezing). Djeca sa bronhitisom u ležećem položaju imaju napadaje suhog kašlja.

Kada otok sluznice nosa potpuno blokira nos blokira se i Eustahijeva tuba, u uhu se stvara podtlak koji uvlači bubnjić i uzrokuje bol što rezultira naglim buđenjem djeteta uz bolni plač.

Respiratorni sincicijski virus, ili skraćeno RSV, uzrokuje simptome slične blagoj prehladi, no u visoko rizične djece može uzrokovati bronhiolitis i upalu pluća. U kratkom roku od zaraze, virus uzrokuje izraženi otok sluznice najmanjih ogranaka bronha. Posljedično se javlja suhi gušeći kašalj, otežano i ubrzano disanje pri čemu kod udaha dolazi do uvlačenja trbuha i rebranih lukova i manjkom kisika u krvi. Može se javiti plavkasta boja usnica, područja oko očiju ili na vrhovi,a prstiju. Pri izdisaju koji je produljen čuje se sipnja (fićukanje). Pojavnost RSV infekcija je najveća u periodu od kasne jeseni do proljeća.

RSV najčešći uzročnik bronhiolitisa i pneumonije u djece dojenačke dobi. Posebno su ugrožena prijevremeno rođena djeca kao i djeca s plućnim i srčanim bolestima. Naime nedonoščad nema u potpunosti razvijena pluća. Istovremeno, uslijed prijevremenog rođenja otpornost prema zaraznim bolestima značajno slabija, što zbog zbog nezrelog imunosnog sustava, što zbog nižih razina zaštitnih protutijela koje posteljicom dobiju od majke.

U određenom broju djece, poglavito gdje neki od članova obitelji boluje od atopije (alergijske bolesti) RSV može u narednim godinama uzrokovati sklonost ka ponavljajućim bronhitisima popraćenim sipnjom i astmu. Djeca s težim (hemodinamski značajnim) srčanim greškama i djeca s Downovim sindromom također pripadaju skupini s visokim rizikom od komplikacija i težih oblika bolesti.

Hripavac ili pertusis je zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordatella pertussis, visoko je zarazna i brzo se prenosi kapljičnim putem između osoba u bliskom kontaktu, stoga se brzo širi među djecom u vrtićima i školama.