Milivoj Jovančević - Poliklinika Salvea

Prvi posjeti bebi

Milivoj Jovančević — Tue, 15 Sep 2026 08:48:18 +0000

Dolazak novorođenog djeteta iz rodilišta nesumnjivo predstavlja jedan od najvećih događaja u životu obitelji. Prvi posjeti, slavlje i čestitarenje uže i šire rodbine, prijatelja i poznanika su uobičajeni oblici socijalne potpore i zajedništva. Oni imaju veliki kulturološki i socijalni značaj za mladu obitelj i širu društvenu zajednicu.

No tu treba biti svjestan određenih opasnosti i mjera zaštite novorođenog djeteta. Naime imunosni sustav tek rođenog djeteta je nezreo, stoga je otpornost prema potencijalno opasnim uzročnicima zaraze (virusi, bakterije, gljivice) vrlo ograničena, i potrebno je smanjiti izloženost djeteta mogućim izvorima zaraze tijekom prvih mjeseci života.

Važne su povećane higijenske mjere – održavanje čistoće prostora, predmeta s kojima dijete dolazi u kontakt i mjere osobne higijene njegovatelja.

Pranje ruku prije svakog kontakta s djetetom – hranjenja, kupanja, mijenjanja pelena, igranja i maženja, svakako pripada u najvažnije zaštitne mjere. Nažalost se često susrećemo s praksom da nepoznati ili polupoznati ljudi dodiruju ili ljube dijete po licu ili rukama, čime se povećava rizik od prijenosa bolesti.

Na ovom mjestu treba napomenuti da starije dijete u kući, naročito ako je predškolske dobi, također predstavlja značajan rizik za prijenos bolesti. Stoga je preporučljivo da tijekom prvih mjeseci starije dijete ne pohađa kolektiv i da se intenzivno djeluje na usvajanju higijenskih navika. Kada je riječ o odraslima, čak i kada nemaju znakova bolesti, mogu biti nositelji bakterija i virusa. Stoga u prvim mjesecima bliski kontakt s djetetom treba omogućiti samo najužoj rodbini. Trenutno se bilježi veći broj oboljelih od hripavca što predstavlja veliku opasnost za tek rođeno dijete. Naime u odraslijoj dobi znaci bolesti mogu biti sasvim blagi, no zbog visoke zaraznosti posebno treba zaštiti mlado dojenče, barem dok ne primi cjepivo koje će ga zaštititi.

Osobe koje su prehlađene ili imaju probavne smetnje ne bi trebale dolaziti u kontakt s djetetom, no ako je riječ o majci ili ocu tada osim pojačane higijene ruku (i dezinfekcije) prije hranjenja i prematanja, trebaju nositi medicinsku masku. Inače se preventivno nošenje maske, ako roditelj nema znakova bolesti, ne preporuča.

Slijedeća mjera je izbjegavanje zatvorenih prostora u kojima boravi mnoštvo ljudi. Većina pedijatrijskih društava stoga ne preporuča ulazak u šoping centre i ostale prostore sa zatvorenim sustavom klimatizacije tijekom prve godine života. Ovdje također spadaju aerodromske zgrade i zrakoplovi.

Klima uređaji u kući i automobilu se mogu koristiti, samo je nužno redovito (svaka 3 mjeseca) napraviti temeljito čišćenje i dezinfekciju uređaja.

Temeljito pranje duda i bočica je dovoljna mjera, nema koristi od sterilizacije istih.

Određeni oprez je potreban ako posjedujete kućne ljubimce. Prije svega kada su u pitanju mačke koje slobodno izlaze u prirodu i ptice.

U svakodnevnoj njezi kože ne preporuča se korištenje baktericidnih sapuna i šampona, najbolje je koristiti samo vodu. Ako je potrebno sredstvo za pranje, prednost treba dati sindetima koji su najmanje agresivni za kožu i koji ne sadrže konzervanse, mirise niti bojila. Vlažne maramice bez alkohola i već navedenih dodataka valja koristiti kada nije dostupna tekuća voda. Inače je najbolje sanaciju posljedica punih pelena vršiti pranjem pod mlazom tekuće vode. Nakon promjene pelena njegovatelj treba dobro oprati ruke.

U slučaju da se majka koja doji razboli, dojenje se ne prekida (tek iznimno ako oboli od tuberkuloze ili zarazne žutice), potrebno je koristiti medicinsku masku i pojačati higijenu ruku. To je često pitanje koje postavljaju majke kojima se pojavi herpes na licu, dakle osim navedenih mjera potrebno je odgoditi poljupce do povlačenja bolesti.

I na koncu, pravovremeno započinjanje s imunizacijskim programom (cijepljenjem) pružit će zaštitu protiv najopasnijih zaraznih bolesti.

Ako imate dodatnih pitanja o zaštiti bebe, higijeni, hranjenju ili zdravlju u prvim mjesecima života, naši pedijatri stoje vam na raspolaganju.

Rezervirajte pregled u Poliklinici Salvea i dođite po stručan savjet, mir i sigurnost za vas i vašu bebu.

The post Prvi posjeti bebi first appeared on Poliklinika Salvea.

Prvi pregled kod pedijatra

Milivoj Jovančević — Tue, 15 Sep 2026 08:21:30 +0000

Po dolasku iz rodilišta potrebno je obavijestiti patronažnu sestru i dogovoriti njezin posjet. Ona će pregledati novorođenče i dati detaljne upute o hranjenju i njezi. Najvjerojatnije će uslijediti još nekoliko posjeta i ukoliko je sve u redu treba planirati prvi posjet pedijatru kada dijete navrši mjesec dana. Ukoliko patronažna sestra preporuči raniji pregled, svakako ga obavite bez odlaganja.

Vrlo često se u prvim danima boravka kod kuće javljaju problemi sa hranjenjem i majke samoinicijativo, u strahu da dijete ne bude gladno, započinju nadohranu s nekim od pripravaka adaptiranog mlijeka. Nemojte sami donositi ovu odluku, jer je ona najčešće neopravdana, te se stoga neodložno javite pedijatru i on će Vam pomoći u održavanju dojenja!

Priprema

Preporučljivo je propitati se gdje se nalazi najbliža pedijatrijska ordinacija, da li primaju (upisuju) nove pacijente obzirom da je veći dio ordinacija popunjen brojem koji značajno prelazi normativ od 1.000 djece po timu. Nadalje, porazgovarajte sa drugim roditeljima kakva su njihova iskustva i u kojoj su mjeri zadovoljni suradnjom sa pedijatrom.

Čim prije je potrebno izvršiti prijavu djeteta (MUP, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) – svakako do prvog pregleda.

Pregled dogovorite unaprijed (dan i sat dolaska) obzirom da većina ordinacija ima određeno vrijeme za rad sa zdravom djecom kako bi se izbjeglo miješanje bolesne i zdrave djece. Priredite svu medicinsku dokumentaciju iz trudnoće i otpusno pismo iz rodilišta. Vjerojatno imate mnoštvo pitanja za pedijatra no uobičajeno se događa da se u trenutku pregleda nećete sjetiti svega; stoga zapišite pitanja unaprijed na jedan papirić i ne zaboravite ga ponijeti sa sobom.

Ponesite rezervnu jednokratnu i jednu tetra pelenu na koju ćete poleći dijete za vrijeme mjerenja i pregleda.

Pedijatar će Vas zapitati da li je u vašim obiteljima bilo nekih bolesti (padavica, febrilne konvulzije, prirođeno iščašenje kuka, slabovidnosti, šećerne bolesti u mlađih članova obitelji, polipa na debelom crijevu i sl.) te se pokušajte prisjetiti da li je bilo ovih ili nekih drugih bolesti koje su se češće javljale unutar vaših obitelji.

Pokušajte se organizirati na način da oba roditelja dođu u prvi posjet pedijatru. Obadvoje će imati dosta posla (prijevoz, nošenje stvari, skidanje, prematanje, i oblačenje djeteta), a korisno je i da oba roditelja čuju savjete sestre i liječnika obzirom da u uzbuđenju nerijetko promaknu vrlo važne informacije.

Prvi posjet

Po dolasku u ordinaciju sestra će otvoriti osobni zdravstveni karton i upisati podatke o roditeljima i djetetu. Svakako je korisno dati i telefonski broj na koji Vas u slučaju potrebe sestra ili liječnik mogu kontaktirati. Priupitajte gdje možete zatražiti pomoć izvan radnog vremena ordinacije u slučaju hitnosti (drugi dio dana, noć, subote, nedjelje i blagdani). Ukoliko je dijete dulje boravilo u rodilištu ili su postojale komplikacije nakon porođaja preporučam napraviti presliku otpusnog pisma koje će se pohraniti u zdravstveni karton. Nakon toga sestra će izmjeriti težinu djeteta, duljinu i opseg glavice. Iskoristite prigodu i pitajte sestru što Vas zanima u svezi sa prehranom i njegom djeteta.

Vaše novorođenče je vrlo maleno i ne razumije uznemirenost i užurbanost roditelja koja se često javlja prigodom prvog posjeta pedijatru. No ono vrlo snažno osjeća navedene pojave i u njemu se također javlja uznemirenost. Ponekad ta uznemirenost može potaknuti jače kolike (grčeve), tako da dijete koje je inače bilo dosta mirno kod kuće počinje neutješno i bolno plakati u ordinaciji.

Nastojte osvijestiti svoj povišeni ton i brzinu govora, užurbanost kretnji i, koliko je to moguće, usporiti i ublažiti navedene aktivnosti. U pravilu je najbolje pregled obavljati 2 sata nakon hranjenja – tada je dijete još uvijek sito a želudac ipak nije previše ispunjen mlijekom što bi tijekom plakanja i pregleda moglo izazvati jače bljuckanje (povrat mlijeka iz želuca u jednjak i usta). Ipak, ako se dijete jako uznemiri za vrijeme mjerenja i vaganja (neutješni plač), zamolite sestru da Vas smjesti u mirni kutak gdje možete nahraniti dijete i umiriti ga.

Pedijatar će nakon razgovora sa Vama obaviti detaljni pregled i procijeniti tjelesni i psihomotorni napredak. Pružit će pregršt korisnih savjeta a Vi iskoristite prigodu i pitajte sve što Vas zanima vezano za hranjenje, njegu i općenito za zdravlje djeteta. U dobi od mjesec dana preporučit će započinjanje prevencije rahitisa kapima vitamina D i preventivni pregled kukova ultrazvukom. Prema Planu i programu mjera zdravstvene zaštite djece u prvoj godini života su predviđeni pregledi u dobi djeteta od navršenih 1; 2; 3; 4; 5,5; 9 i 12 mjeseci. Kada u nastavku bude riječi o kalendaru cijepljenja vidjet ćete da se cijepljenje obavlja u vrijeme planiranih sistematskih pregleda.

Ukoliko liječnik procijeni, može zatražiti i češće kontrole kako bi pomnije pratio djecu koja imaju određenih problema u rastu i razvoju. Porazgovarajte i o cijepljenju, zatražite dodatne informacije jer već prigodom slijedećeg posjeta slijedi prva pikica…

I na kraju, kako bi znali što slijedi u narednim mjesecima, donosimo i trenutno važeći kalendar cijepljenja:

Novorođenčad: BCG vakcinacija

Ako su rođena u rodilištima, cijepit će se BCG cjepivom odmah u rodilištu.
Ako nisu rođena u rodilištu, cijepit će se BCG cjepivom do navršena dva mjeseca starosti.
Sva djeca koja nisu cijepljena u rodilištu, odnosno do dva mjeseca starosti, moraju se cijepiti BCG cjepivom do navršene prve godine života.

Novorođenčad HBsAg (hepatitis B) – pozitivnih majki (sve trudnice se obvezno testiraju): cijepljenje protiv hepatitisa B uz primjenu imunoglobulina, u rodilištu odmah po rođenju, prema postekspozicijskoj shemi.

S navršena dva mjeseca života:

Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hep B + Pneumokok

Nakon 2 mjeseca (8 tjedana): Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hep B ili DTaP-IPV-Hib + Pneumokok
Nakon 2 mjeseca (8 tjedana): Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hep B ili DTaP-IPV-Hib (ovisno o tome koje je cjepivo dijete dobilo u dobi od 4 mjeseca)

2. godina života:

po navršenih 12 mjeseci života OSPICE-ZAUŠNJACI-RUBEOLA (MO-PA-RU) + Pneumokok
kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hepB (6-12 mjeseci nakon treće doze DTaP-IPV-Hib-hep B / DTaP-IPV-Hib)

6. godina života:

kombinirano cjepivo DTaP-IPV

Prvi pregled neka bude nježan početak odnosa punog povjerenja.
U Poliklinici Salvea pregled obavljamo mirno, temeljito i bez žurbe, uz dovoljno vremena za sva vaša pitanja, savjete o hranjenju, njezi i razvoju bebe te sveobuhvatnu procjenu njezina zdravlja.

Rezervirajte prvi pedijatrijski pregled u Poliklinici Salvea i dođite po sigurnost, podršku i odgovore koji su vam potrebni u prvim tjednima s bebom.

The post Prvi pregled kod pedijatra first appeared on Poliklinika Salvea.

Njega kože dojenčadi i male djece

Milivoj Jovančević — Tue, 15 Sep 2026 07:48:52 +0000

Prije svega valja istaknuti nekoliko bitnih obilježja dječje kože; ona je značajno tanja u usporedbi s kožom odraslih te je dvostruko propusnija za vodu (razlog zbog kojeg djeca brzo dehidriraju) i kemijske spojeve koji se nanose. Nadalje, relativna površina kože djeteta (površina kože u odnosu na tjelesnu masu) je značajno veća. Tako primjerice mlado dojenče ima 7 puta veću relativnu površinu u usporedbi s odraslom osobom. I na koncu, dječja koža ima nerazvijene mehanizme održavanja optimalne temperature. Stoga je važno upoznati temeljne preporuke za njegu kože.

Novorođenče

Vernix caseosa (bijele naslage – nakupine odumrlih stanica i sluzi) je prirodna zaštita kože tijekom cijele trudnoće. Najbolji je losion kojega čovjek ikada susretne i preporuča se umasirati ga u kožu odmah po porodu. Najčešće se novorođenčad odmah po porodu kupa uz uporabu antibakterijskih sapuna čime se uklanja prirodni kiseli zaštitni sloj (postoji prirodna kiselost kože) i remeti osjetljiva ravnoteža bakterijske flore. Zdravo, terminski rođeno dijete ne treba prati sapunom, tek sa trljačicom i malo tople vode ukloniti tragove krvi, ako ih ima. Uklanjanje vernixa se ne preporuča. Majka može jagodicama prstiju, nježno, dok dijete leži pokraj nje, umasirati vernix u kožu novorođenčeta. Kod prenešene djece koža bude ispucana i suha jer se vernix upio. U takvim slučajevima se ne preporuča mazanje kože. Površni sloj će otpasti i ostat će zdrava koža.

„Što manje – to bolje!“

Do sada su roditelji osjećali potrebu pružiti što više njege koristeći različite preparate jer ideal je čista i mirišljava beba. Obzirom na vulnerabilnost i nezrelost kože novorođenčadi je potencijalno ugrožena uslijed korištenja velike količine raznih sredstava za higijenu i njegu. Moguća je povezanost sa povećanjem učestalosti ekcema, astme i drugih alergijskih bolesti. Stoga se preporuča koristiti samo vodu u higijeni tijela novorođenčeta.

Prije započinjanja njege, naročito prije njege pupčanog bataljka, treba temeljito oprati ruke. Prve kupke treba obavljati samo vodom i pamukom (tupferi ili eventualno trljačica). Time se štiti nježna koža dok je osjetljiva na infekcije, kemijska sredstva i isušivanje. Posebnu pozornost prigodom pranja obratiti područjima pazuha, iza ušiju, ispod brade i pelenskom dijelu. Također treba dobro oprati područje između prstiju na rukama i nogama. Kako bi se dijete držalo utopljenim, preporuča se otkriti samo dio tijela koji se pere.

Naslage na vlasištu se nježno uklanjaju češljem (ponijeti češalj u bolnicu). Pranje kože oko očiju se ne preporuča, u slučaju pojave iscjetka može se oprati prokuhanom vodom ili sterilnom fiziološkom otopinom. Nosni i slušni kanali se ne trebaju čistiti, svakako treba izbjegavati štapiće s vatom.

Kod prijevremeno rođenih još je značajnije ne koristiti kemijska sredstva za njegu, barem do termina kada su se trebali roditi Posebnu pozornost prigodom pranja obratiti područjima pazuha, iza ušiju, ispod brade i pelenskom dijelu. Također treba dobro oprati područje između prstiju na rukama i nogama. Kosa se ne mora prati prigodom svakog kupanja. Ako se čini umazanom, može se uzeti kap blagog šampona i nježno utrljati u vlasište.

Njega pupka

Područje pupčanog bataljka treba održavati čistim i suhim. Bataljak treba izložiti zraku, gornji rub pelene previti prema unutra. Vlažnim pamučnim tupferom oprati područje pupka samo u slučaju da bude zamazano stolicom. Nekada se savjetovala primjena alkohola i antibiotskih prašaka na bataljak tijekom svake promjene pelena. Istraživanja su pokazala da će bataljak prije otpasti ako se ne dira. Ukoliko se javi crvenilo, gnojni iscjedak ili neugodni miris pupčanog bataljka treba potražiti savjet liječnika.

Što nakon defekacije?

Najbolje je što prije nakon defekacije oprati zamazane dijelove tijela pod mlazom tekuće mlačne vode. Nakon toga posušiti kožu perianalne i perigenitalne regije. Vlažne maramice, bez dodatka alkohola i jakih mirisa koristiti kao alternativu, tek nakon 1. mjeseca života.

Njega spolovila

U muškog dojenčeta potezati prepucij samo do mjere dok se to može bez primjene bilo kakve sile. Eventualnu nečistoću oprati vatom namočenom u vodu. Nakon navršene godine dana, ukoliko se prepucij može lako prevući, može se koristiti sapun i voda. Uobičajeno kompletno prevlačenje postaje moguće do 5. godine.

U ženskog dojenčeta ukloniti eventualne ostatke stolice vaticom namočenom u mlačnu vodu, potezom odozgora prema dolje. Za svaki naredni potez uzeti novu vatu.

Kupanje u kadici

Sa kupanjem u kadici se može započeti kada zaraste pupčana ranica. Preporučamo upotrebu većih kadica ravnog dna jer pruža više slobode i užitka “plivanja”. Sve što je potrebno za njegu djeteta treba biti nadohvat ruke. Ne treba se udaljavati od djeteta, uvijek jednom rukom budite u kontaktu s njim. Temperatura prostorije oko 24°C, a temperatura vode 37°C.

Većina dojenčadi tijekom prve godine ne treba šamponiranje kose. Ako je potrebno zbog puno kose, treba koristiti blage šampone koji ne smiju sadržavati sintetske mirise, boje niti visoko alergene i iritirajuće konzervanse. Generalno, šamponi za kupanje nisu potrebni tijekom prve godine života, teže se uklanjaju (ispiraju) sa kože i potrebno je tuširanje. Sapun za njegu dojenčadi (ali i kože odraslih) mora biti neutralan ili blago kiseo (pH oko 5,5) što je naznačeno na ambalaži proizvoda). Sindeti (synthetic detergents) su moderna alternativa sapunima. Peru dobro kao i sapuni, ali su u prednosti zbog postojanosti prema tvrdoj vodi, nižih su pH vrijednosti i bolje podnošljivi za kožu, posebno onu s kroničnim ekcemom.

Pjenušave kupke se u najranijoj dobi ne prepručaju. Naime, većina ovih kupki sadrži detergente koji uništavaju korisnu bakterijsku floru kože i uklanjaju zaštitni kiseli sloj sa kože. Smatraju se čestim uzrokom vaginitisa i upala mokraćnog sustava dojenčadi.

Zimi je koža sklonija jačem isušivanju tako da se u periodu većih hladnoća preporuča rjeđe kupanje dojenčadi.

Ukoliko dijete plače prigodom kupanja u kadici, treba nastojati zadržati smirenost i oprati dijete koliko je to moguće u tom trenutku, izvaditi ga iz vode, umotati u ručnik i priviti uz sebe. Nakon nekoliko dana pranja djeteta na prematalici mokrom trljačicom, može se ponovno pokušati s kupanjem u kadici.

Maslinovo ulje se ne preporuča kao sredstvo za njegu dojenačke kože. Naime oleinska kiselina iz maslinovog ulja otapa dvoslojne membrane koje međusobno povezuju stanice površnog sloja kože. Ako je potrebno, radije koristite bademovo ulje iz organskog uzgoja.

Pelenski osip

Uobičajeni je oblik upale kože (dermatitisa). Većina dojenčadi ga dobije najčešće u dobi od 8-10 mjeseci. Češće se javlja u novorođenčadi sa soorom (mlječac – gljivična infekcija usne šupljine koju obilježavaju bijele naslage na jeziku i sluznici usne šupljine), dojenčadi koja uzimaju antibiotik ili nakon uvođenja nadohrane.

Također mu pogoduju uvođenje novih sredstava za pranje odjeće, tijesne pelene zbog mehaničkog trenja, rjeđe mijenjanje pelena, proljev i uporaba plastičnih gaćica. Zbog slabije imunosti i narušenog integriteta kože česta je superinfekcija gljivicama a ponekad i bakterijama. U suzbijanju pelenskog osipa potrebna je češća promjena pelena i sušenje kože. Kod jače izraženih oblika treba potražiti savjet patronažne sestre ili liječnika koji će procijeniti potrebu uvođenja krema protiv gljivica ili bakterija.

Imate dodatnih pitanja o njezi kože svojeg djeteta ili želite stručnu procjenu?
Rezervirajte pregled u Poliklinici Salvea i potražite savjet naših pedijatara.

The post Njega kože dojenčadi i male djece first appeared on Poliklinika Salvea.

Holistički pristup u pedijatriji

Milivoj Jovančević — Wed, 18 Feb 2026 11:37:18 +0000

Kada se govori o zdravlju, najčešće se misli na tjelesno, a rjeđe na duševno zdravlje (obje komponente čine medicinsko zdravlje). Podsjetimo se: zdravlje se sastoji od medicinskog, socijalnog i edukacijskog aspekta te zdravstvena skrb mora sadržavati sve tri komponente. Svjedoci smo da danas postoje odvojeni sustavi medicinske zdravstvene zaštite, socijalne skrbi te odgoja i obrazovanja. Unutar tih sustava postoje dobro uhodani mehanizmi koordinacije i timskog rada, no nažalost suradnja između navedenih sustava gotovo da ne postoji.

Najteže bolesna djeca (djeca s invaliditetom i kronično bolesna djeca) i njihove obitelji najčešće imaju vrlo složene probleme u svim područjima zdravlja (tjelesne, psihološke, socijalne i edukacijske poteškoće). Traženje pomoći na tri različita mjesta te nedostatak koordinacije između sustava skrbi značajno otežavaju kvalitetno i cjelovito zbrinjavanje navedenih potreba.

Brojne prepreke, kako objektivne (rascjepkanost nadležnosti, prekomjerno administriranje), tako i subjektivne naravi (emocionalne poteškoće poput osjećaja krivnje roditelja i suočavanja s realnim problemima djeteta), nameću potrebu za novim modelom pružanja cjelokupne zdravstvene zaštite. Uloga lokalne zajednice i ljudi koji žive u neposrednom okruženju bolesnika u pružanju pomoći najugroženijem dijelu populacije iznimno je mala ili gotovo ne postoji.

Kada govorimo o ulozi zdravstvene zaštite, konkretno medicinske zdravstvene zaštite, uvriježen je stav da je njezina osnovna zadaća otkriti bolest (postaviti dijagnozu) i odrediti terapiju. Cjelokupni koncept edukacije liječnika temelji se na takvom, manje ili više biološko-dijagnostičkom principu. U središtu pažnje nalazi se bolest, a ne bolesnik.

Nedvojbeno je da se takvim pristupom ne mogu zadovoljiti sve bolesnikove potrebe, a nerijetko se događa da bude zanemaren ili čak povrijeđen zbog ignoriranja psihološkog, socijalnog ili edukacijskog aspekta njegova zdravlja. Ipak, unatrag dvadesetak godina sve se više pažnje posvećuje psihološkoj komponenti zdravlja u svakodnevnom radu s bolesnicima te sve veći broj kolega usvaja nova znanja i vještine iz područja prepoznavanja psihodinamskih zbivanja u odnosu s bolesnikom.

Danas susrećemo velik broj djece s “novim bolestima” („new morbidity“ – termin kojim se označavaju psihosocijalni problemi, problemi psihomotornog i emocionalnog sazrijevanja, bolesti ovisnosti, obiteljska problematika, spolne bolesti, traume i drugo), zbog čega se javlja potreba za snažnom promocijom zdravlja i nizom dobro koordiniranih programa (edukacijski programi, centri za zbrinjavanje kronično oboljelih, programi za siromašne zajednice i slično). Klasični pristup, u kojem liječnik, manje ili više biološki orijentiran i fokusiran na postavljanje dijagnoze i određivanje terapije, čeka „pacijenta“ u svojoj ordinaciji, više ne može zadovoljiti potrebe skrbi za kronično bolesnu i invalidnu djecu, kao ni potrebe cjelovite skrbi za djecu s psihosocijalnim poteškoćama.

Zaključno, radi ostvarenja holističkog pristupa djelovanja, ovaj koncept nužno treba biti integriran u svakog pojedinca uključenog u pružanje zdravstvene zaštite. Potrebno je svako dijete sagledati u cjelini njegovih bioloških, obiteljskih i širih socijalnih odnosa. Istodobno, ovaj koncept treba biti utemeljen i organizacijski.

Poliklinika Salvea ulaže iznimne napore u unaprjeđenje kompetencija svojih djelatnika te osigurava interdisciplinarnost u pružanju usluga (uključivanjem različitih subspecijalnosti i suradnih struka) kako bi se osigurala koordinirana, učinkovita i pravovremena skrb. Uspješna suradnja s roditeljima, zadovoljstvo djece i njihovih roditelja, kao i zaposlenika poliklinike, važni su elementi na kojima počiva holistički model djelovanja.

The post Holistički pristup u pedijatriji first appeared on Poliklinika Salvea.

Pred nama je sezona krpelja – što treba znati o njima i kako zaštititi djecu?

Milivoj Jovančević — Wed, 18 Feb 2026 11:22:34 +0000

Dolaskom toplijih dana i buđenjem vegetacije pojavljuju se i krpelji. Najčešće se nalaze u niskom raslinju i grmlju, šikarama, visokoj travi i šumama. Boravak u prirodi stoga nosi opasnost da se krpelj, tražeći domaćina, prihvati za kožu, zabode svoje rilce i počne sisati krv. Ubod je bezbolan i nametnik se nerijetko primijeti tek kada nabubri od popijene krvi.

Krpelji su, nažalost, prenositelji dviju bolesti: jedne bakterijske (Lyme borelioza – uzročnik Borrelia burgdorferi) i druge virusne (virusna upala mozga i moždanih ovojnica uzrokovana zapadnoeuropskim tipom virusa krpeljnog meningoencefalitisa).

Borelioza može imati blaži oblik (karakterističan osip koji neprestano mijenja oblik, vrućicu, mučninu, bolove u mišićima i kostima te glavobolju), prošireni oblik (meningitis, upalu srčanog mišića, klijenutost ličnog živca – facijalisa, oticanje zglobova) ili kronični oblik uz nespecifične smetnje živčanog sustava, srca i zglobova. Liječi se antibioticima, a cjepivo za zaštitu od ove bolesti ne postoji.

Krpeljni meningoencefalitis je virusna upala mozga i njegovih ovojnica koja u djece uglavnom prolazi bez trajnih posljedica. Prijenosnik virusa je šumski ili obični krpelj koji je njime zaražen. Riječ je o izrazito sezonskoj bolesti koja započinje u ožujku, jenjava tijekom ljetnih mjeseci te se ponovno učestalije javlja u ranu jesen. Inkubacija virusa traje od 1 do 2 tjedna, nakon čega nastupaju povišena tjelesna temperatura, malaksalost i umor. Nakon toga može doći do privremenog ili trajnog poboljšanja, iza kojeg se može razviti upala mozga i moždanih ovojnica praćena visokom temperaturom, smanjenim stupnjem svijesti, jakim glavoboljama i drugim neurološkim poremećajima.

Protiv ovog virusa postoji vrlo učinkovita zaštita – cijepljenje.

1. Tko se treba cijepiti?

Osobe koje borave ili posjećuju područja u kojima se nalaze krpelji zaraženi virusom proljetno-ljetnog krpeljnog meningoencefalitisa (sjeverozapadna Hrvatska, područja sjeverno od rijeke Save, kao i pojedina žarišta u Gorskom kotaru i Istri). U većem broju europskih zemalja, osobito onih s visokim udjelom zaraženih krpelja, ovo je cjepivo dio redovitog programa imunizacije.

2. Kako cijepiti dijete protiv krpeljnog meningoencefalitisa?

Dijete se može zaštititi cijepljenjem inaktiviranim (mrtvim) cjepivom u tri doze. Između prve i druge doze treba proći od 2 tjedna do 3 mjeseca, a između druge i treće doze 9 do 12 mjeseci. Cijepiti se mogu djeca starija od jedne godine. Cjepivo se može primijeniti istovremeno s drugim cjepivima u dječjoj dobi. Nakon tri godine potrebno je docjepljivanje.

3. Kada se dijete ne smije cijepiti?

Ne smiju se cijepiti djeca koja su alergična na neki sastojak cjepiva ili su ikada imala težu alergijsku reakciju na jaja.

Na kraju, nekoliko praktičnih savjeta kako zaštititi dijete od krpelja. Prilikom odlaska u prirodu preporučuje se nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, po mogućnosti svjetlije boje jer se na njoj krpelji lakše uočavaju. Treba izbjegavati valjanje po visokoj travi i provlačenje kroz grmlje. Na odjeću i otkrivene dijelove tijela može se nanijeti repelent – sredstvo koje mirisom odbija insekte. Po povratku kući svu odjeću treba skinuti, pregledati i staviti na pranje (krpelji se mogu danima zadržati u odjeći), a dijete otuširati te pažljivo pregledati cijelu kožu i vlasište.

The post Pred nama je sezona krpelja – što treba znati o njima i kako zaštititi djecu? first appeared on Poliklinika Salvea.

Prevencija hemoragijske bolesti novorođenčeta

Milivoj Jovančević — Thu, 25 Sep 2025 12:51:25 +0000

Standardna, dugogodišnja doktrina prevencije krvarenja novorođenčadi se odnosi na davanje vitamina K1 novorođenčadi kako bi se spriječilo krvarenje zbog nedostatka vitamina K (VKDB – vitamin K deficiency bleeding), stanja koje može uzrokovati ozbiljno unutarnje krvarenje (najčešće u mozgu i koži). Ovo je standardna medicinska praksa gdje se jedna intramuskularna injekcija od 1 mg vitamina K1 daje svoj novorođenčadi ubrzo nakon rođenja.

Što je vitamin K i zašto je važan?

Vitamin K je vitamin topiv u mastima i neophodan je za zgrušavanje krvi. Novorođenčad imaju niske razine vitamina K jer se jedva detektira u plazmi pupkovine i ne prenosi se učinkovito s majke na fetus. VKDB je opasan poremećaj zgrušavanja krvi i sklonost krvarenjima u novorođenčadi uzrokovan niskom razinom vitamina K.

Vrste VKDB-a

Rani VKDB: Javlja se u prvih 24 sata nakon rođenja, često povezan s majčinim lijekovima.

Klasični VKDB: Javlja se između 2. i 7. dana.

Intramuskularna (IM) injekcija vitamina K

Najučinkovitija metoda, koju preporučuju organizacije poput Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Američke akademije za pedijatriju (AAP).

Ova jedna injekcija pruža potpunu zaštitu od ranog i klasičnog VKDB-a.

Kasni VKDB: Javlja se nakon prvog tjedna i može biti posljedica nedovoljnog unosa i sinteze K vitamina u crijevu, posebno kod isključivo dojene djece, najčešće u dobi do navršena 3 mjeseca života.

Stoga se prema preporukama Nacionalnog instituta za zdravlje Velike Britanije (NIH), Europskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju i hepatologiju (ESPGHAN), Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za perinatalnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora preporuča dnevna primjena K1D3 preparata od 8. dana pa do navršena 3 mjeseca života, u isključivo dojene djece. Ovim postupkom se učestalost kasnog oblika krvarenja smanjuje za preko 80%.

Sigurnost primjene

Preparati koji se koriste u obliku injekcije ili za oralnu primjenu (K1D3) ne sadrže konzervanse i u preporučenim dozama ne uzrokuju nuspojave – kratkoročno kada je riječ o dojenačkim kolikama, ili dugoročno ako je riječ o zdravlju u odraslijoj i odrasloj dobi. U redovitoj su primjeni desetljećima.

The post Prevencija hemoragijske bolesti novorođenčeta first appeared on Poliklinika Salvea.

Sindrom iznenadne dojenačke smrti – „smrt u kolijevci“ (SIDS) – preventivne mjere

Milivoj Jovančević — Thu, 25 Sep 2025 12:27:45 +0000

Sindrom iznenadne dojenačke smrti – „smrt u kolijevci” (SIDS) najčešći je uzrok smrti djece u dojenačkoj dobi. Procjenjuje se da umiranje zbog SIDS-a predstavlja 9 % od svih uzroka smrti djece u dojenačkoj dobi.

Kada se SIDS može javiti u najčešćem broju slučajeva?

Javlja se tijekom cijeloga dojenačkog razdoblja, no najčešće u dobi između drugog i četvrtog mjeseca života. Učestalije se javlja u dječaka i tijekom zimskih mjeseci. Na temelju brojnih epidemioloških studija izrađene su preporuke o prevenciji:

Razina A preporuka (dokazana visoka razina učinkovitosti):*

Spavanje u položaju supinacije, na leđima (ne na boku, ne na trbuhu!)
Spavanje na tvrdoj podlozi
Spavanje u sobi s roditeljima, ali u svojem krevetu
Spavanje bez mekanih predmeta i nezategnute posteljine
Trudnice trebaju imati adekvatnu i preporučenu prenatalnu skrb
Izbjegavanje izlaganja duhanskom dimu za vrijeme trudnoće i nakon poroda
Izbjegavanje alkoholnih pića i zabranjenih lijekova za vrijeme trudnoće i nakon poroda
Preporučuje se dojenje
Preporučuje se uporaba dude varalice kod uspavljivanja; u dojene djece kada se dojenje dobro uspostavi, u djece koja se hrane bočicom može odmah
Izbjegavanje pregrijavanja djeteta i prostora u kojem boravi
Ne preporučuje se uporaba kardiorespiratornih monitora kao strateške mjere u smanjenju rizika za SIDS
Cijepljenje ne povećava opasnost od SIDS-a, brojne studije ukazuju suprotno – da se rizik od SIDS-a nakon cijepljenja smanjuje.

Pritom je vrijedno dati jednu napomenu vezano za spavanje s djetetom u istom krevetu. Naime, treba istaknuti i određene prednosti te prakse –djeca koja spavaju s majkom/roditeljima u krevetu dulje i uspješnije doje. Procjenjuje se da dojenje umanjuje učestalost iznenadne dojenačke smrti za 50 %.

No zajedničko spavanje u određenim situacijama svakako treba izbjegavati: u prvim mjesecima života nedonošene djece i djece rođene s malom porodnom masom (manjom od 2 500 g) i ako majka i/ili otac puše. Zajedničko spavanje u naslonjaču značajno povećava učestalost iznenadne dojenačke smrti.**

Literatura:

* American Academy of Pediatrics Task Force on Sudden Infant Death Syndrome. SIDS and other sleep-related infant deaths: updated 2016. Recommendations for a safe infant sleeping environment. Pediatrics. 2016;138(5).

** Unicef UK. Co-sleeping and SIDS: a guide for health professionals [Internet]. UNICEF 2017 [citirano 24. travnja 2019.]. Dostupno na: https://www.unicef.org.uk/babyfriendly/baby-friendly-resources/sleep-and-night-time-resources/co-sleeping-and-sids/

The post Sindrom iznenadne dojenačke smrti – „smrt u kolijevci“ (SIDS) – preventivne mjere first appeared on Poliklinika Salvea.

Zašto ne bismo trebali ignorirati prekomjernu težinu i debljinu kod djece

Milivoj Jovančević — Thu, 18 Jul 2024 13:48:55 +0000

P ovećana tjelesna masa i debljina predstavljaju prioritetni javnozdravstveni problem zbog visoke učestalosti i brojnih nepovoljnih učinaka na zdravlje. Istraživanja pokazuju kako se problem intenzivnije počinje javljati u petoj godini života i linearno se povećava prema odrasloj dobi. Tako najnoviji rezultati pokazuju da 36% djece u dobi od 9 godina ima višak kilograma.

Teško je prihvatiti da je debljina u djece bolest kada pogledate malo, simpatično, debeljuškasto dijete koje nema nikakvih problema.

Produkti metaboličkih promjena malo po malo oštećuje organe, i ubrzo se mogu zapaziti promjene poput povišenog krvnog tlaka, promjena razina masnoće i šećera u krvi, prijevremenog starenja zglobova i smanjenja elastičnosti krvnih žila. Ti procesi postaju ireverzibilni problem nakon tridesete godine.

Posljedice debljine kod djece vidljive nakon nekoliko godina:

povećava se učestalost šećerne bolesti,
izražene promjene na krvnim žilama,
povećanje krvnog tlaka,
oštećenje jetre,
izražene kožne promjene na potkoljenicama,
deformiteti stopala (spuštena stopala, hallux valgus – “čukljevi” na palčevima), potkoljenicama (X-noge),
povećani rizik od malignih bolesti.

U adolescenciji debljina uzrokuje i različite psihološke smetnje, a ignoriranje problema, kao i osuda vršnjaka ili društva, najčešći su uzroci nezadovoljstva.

Prekomjernu težinu kod djece važno je prevenirati i tretirati odmah po nastanku

Od iznimne je važnosti poduzimati odgovarajuće mjere kako do povećanja tjelesne mase ne bi došlo. Ako se i pojavi, uspješnost liječenja ovisi o što ranijem uočavanju problema i uvođenju određenih mjera.

Kašnjenje intervencije uzrokuje efekt snježne grude – šteta postaje sve veća, a problem sve teže rješiv. Postupak prevencije i liječenja se temelji na reguliranju prehrambenih navika i uvođenju primjerene tjelesne aktivnosti. Za edukaciju i uvođenje primjerenog modela prehrane zadužen je nutricionist koji ima zadaću osigurati djetetu sve što mu je potrebno za optimalni rast i razvoj, no istodobno smanjiti unos kalorija u odnosu na dnevne potrebe uz izbjegavanje gladovanja.

Važan element je i motivacija te kontinuirano praćenje djeteta, ali i cijele obitelji.

Iskustva iz primarne pedijatrijske zaštite

Iz prakse nam je poznato da roditelji rijetko, ili gotovo nikada ne kontaktiraju pedijatra radi liječenja pretilosti.

Nekoliko naših istraživanja ukazuje da oko 2/3 roditelja uopće nije prepoznalo debljinu svog djeteta.

Podatci također govore da se to češće događa kada su i roditelji pretili. Naravno, zasigurno ima utjecaja i psihološka komponenta i spremnost roditelja i djeteta da se započne liječenje.

Teško je prihvatiti da dijete, koje sada izgleda zadovoljno i veselo, ima velike izglede da će ostati pretilo do kraja života i da će se suočiti s brojnim zdravstvenim problemima.

Najčešće roditelji dolaze zbog banalnih problema kao što su prehlade ili zbog sistematskog pregleda.

Upravo tada pedijatar upućuje upozorenje i poziv na akciju. Već u prvom koraku se vidi koliko je motiviran roditelj i koliko ozbiljno shvaća problem. Tako primjerice, kada se daju upute o prehrani roditelj se katkada obraća djetetu i govori „Rekla sam ti da ne smiješ papati puno čokolade“. Na pitanje pedijatra tko je djetetu od 5 – 6 godina kupio toliko čokolade nema odgovora.

U drugom slučaju roditelj kaže „Da, i ja vidim da imamo problem, recite što trebamo napraviti“, i tada postoje puno veći izgledi za kvalitetnu suradnju i izlječenje.

U Centru za liječenje i prevenciju debljine Poliklinike Salvea smo svjesni kompleksnosti i težine liječenja debljine djece, a tim je spreman predano pružiti svo svoje znanje, energiju i ljubav.

Uključivanje u program Centra za prevenciju i liječenje debljine djece i mladeži

Program vode liječnik pedijatar i nutricionistkinja, a djeca koja se uključuju u program proći će individualni tretman maksimalno prilagođen njihovoj jedinstvenoj situaciji te grupni dio koji donosi nezamjenjivu potporu i učvršćuje naučene vještine i znanja o prehrani i regulaciji tjelesne mase.

Nužno je da kao podrška, ali i mehanizam za implementiranje novih nauka u programu zajedno s djetetom sudjeluje i roditelj, odnosno, skrbnik.

Pri uključivanju djeteta u program Centra obavlja se opći pedijatrijski pregled, vrše se mjerenja te se određuje indeks tjelesne mase i omjer opsega struka i visine.

Temeljem izmjerenih vrijednosti kategorizira se dimenzija problema (radi li se o povećanoj tjelesnoj masi, debljini ili ekstremnoj (morbidnoj) debljini kod djeteta).

Parametri stručnjacima služe kako bise definirala razina tjelesne aktivnosti koja pomaže djetetu u postizanju konačnog cilja – vrlo postupnog, ali trajnog rješavanja viška tjelesne mase.

Ovisno o težini problema i specifičnim smetnjama u rad se uključuju ostali specijalisti dječjeg zdravlja – endokrinolog, gastroenterolog, kardiolog, ortoped, dermatolog, psiholog i kineziolog.

Dijete će dobiti plan prehrane i uputu s određenim dnevnim kalorijskim potrebama kako bi se ostvario kalorijski deficit uz kojeg se u narednih 6 mjeseci očekuje smanjenje tjelesne mase za do 10%.

U individualno i grupno savjetovanje se osim pedijatra i nutricionista uključuje psiholog i kineziolog. Roditelji će uključivanjem u grupu podrške ovladati znanjima kako planirati prehranu, tjelesnu aktivnost i kako pratiti tjelesne promjene. Važna komponenta rada je grupa za potporu unutar koje aktivno sudjeluju djeca i njihovi roditelji.

Zajednička motivacija i potpora grupe daju dodatan vjetar u leđa djeci kojoj je potrebna pomoć kako bi živjeli sretno i zdravo djetinjstvo, a potom i ostatak života.

Saznajte više o samom programu klikom na link ili kontaktiranjem našeg tima.

The post Zašto ne bismo trebali ignorirati prekomjernu težinu i debljinu kod djece first appeared on Poliklinika Salvea.

Omega 3 masne kiseline i rani razvoj mozga

Milivoj Jovančević — Mon, 15 Jan 2024 12:27:39 +0000

Posebnu važnost u prehrani trudnice i malog djeteta imaju omega 3 višestruko nezasićene masne kiseline iz dva velika razloga. Primarno, omega 3 masne kiseline imaju važnu ulogu u izgradnji stanica i regulaciji važnih životnih procesa, i ne manje važno, zbog toga što ih ljudski organizam ne može sam stvoriti (sintetizirati) te je u potpunosti ovisan o unosu hranom.

Važnost omega 3 masnih kiselina u prenatalnom razvoju

Za vrijeme prenatalnog razvoja, stanice mozga nastaju zapanjujućom brzinom od oko 250.000 stanica u minuti. Sredinom trudnoće (koncem dvadesetog tjedna razvoja fetusa) stvorene su milijarde neurona.

Utjecaj prehrane djeteta na razvoj mozga je najveći u prenatalnom periodu. Kvalitetna prehrana i dobro zdravlje su u bliskoj povezanosti tijekom cijelog života, no ta je povezanost najizraženija u prvim godinama života. Nekvalitetna prehrana uzrokuje slabiji kognitivni razvoj, umanjuje pažnju i koncentraciju te smanjuje uspješnost u kasnijem životu. Pri rođenju, mozak dosegne 70% veličine i 25% težine odraslog mozga.

U periodu koji slijedi, nastaju nove moždane stanice (neuroni) koji putuju na svoja konačna odredišta. Potaknute podražajima izvana, moždane stanice stvaraju međusobne poveznice (sinapse), čime se omogućava njihovo međusobno komuniciranje. Imajući na umu ovako burne i složene procese razvoja mozga, neobično je važno osigurati djetetu sve što mu je potrebno za optimalan rast i razvoj. U životu čovjeka, najbrži rast mozga odvija se u zadnjem tromjesečju trudnoće.

Izvori omega 3 masnih kiselina za trudnice

U navedenom periodu treba izbjegavati konzumiranje dugoživuće ribe (predatora) jer se u njima nalazi povećana koncentracija žive koja se prirodno nalazi u okolišu.

Manja plava riba, kao što su srdele, izvrstan su izvor omega 3 masnih kiselina. One se u organizmu razgrađuju u masne kiseline dokozaheksaesku (DHA) i eikozapanteansku kiselinu (EPA). DHA čini preko 50% gradive tvari mozga i oko 65% očne pozadine. Osim što predstavljaju gradivi dio mozga, navedeni razgradni produkti omega 3 masnih kiselina, pristupajući na DNK, sudjeluju u složenim procesima regulacije aktiviranja gena.

Dakle, njihova je važnost iznimna u složenim procesima razvoja mozga, te se osim konzumiranja hrane koja je bogata ovim mastima (dobri su izvori maslinovo ulje, bademi, laneno i konopljino ulje) preporučuje dodatno uzimanje omega 3 u obliku kapsula ili ulja tijekom zadnjeg tromjesečja trudnoće (tada je najbrži rast mozga) i dojenja. Najnovija istraživanja su pokazala da uzimanje omega 3 masnih kiselina tijekom trudnoće značajno umanjuje učestalost prijevremenog poroda.

Kada je riječ o zdravlju mozga i stvaranju optimalnih uvjeta za njegov rast i razvoj, prijevremno rođenje donosi brojne komplikacije koje mogu imati nepovoljni utjecaj. U ljudskom mlijeku ima oko 30 puta više DHA nego u mlijeku drugih sisavaca.

Konzumiranjem omega 3 masnih kiselina majka može povećati koncentraciju DHA u svojem mlijeku i popuniti vlastite rezerve koje su značajno smanjene nakon poroda. Važnosti ovih masti tolika je da se svi nadomjesni mliječni pripravci (formule) dodatno njima obogaćuju.

Izvori omega 3 masnih kiselina:

sardine, pastrva, škampi
orasi
tofu
jaja
lanene i chia sjemenke
maslinovo, bademovo, laneno i konopljino ulje

Omega 3 i imuni sustav

Imuni sustav je u bliskoj povezanosti s mozgom, stoga se poremećaji u jednom od ova dva sustava neposredno odražavaju na funkcioniranje drugog. U složenim procesima međusobne regulacije omega 3 masne kiseline imaju važnu ulogu. One mogu reducirati stvaranje neželjenih proupalnih hormona (smanjuju upalnu reakciju), jačaju imuni sustav i pomažu kod alergija, reume, psorijaze i upalnih bolesti crijeva.

Jedan dio djece koja boluju od autizma ima pridružene probleme s imunim sustavom, te je neobično važno spriječiti nastanak upale (npr. često imaju upalnu bolest crijeva) kako se upalni produkti ne bi širili krvlju do mozga i činili dodatnu štetu.

U literaturi ima dosta izvješća o koristi terapijske primjene omega 3 masnih kiselina u djece s poteškoćama učenja, hiperaktivnošću, autističkim spektrom i usporenim razvojem govora, no još uvijek nema potvrde u radovima koji zadovoljavaju najstrože kriterije znanstvenog istraživanja i zaključivanja.

The post Omega 3 masne kiseline i rani razvoj mozga first appeared on Poliklinika Salvea.

RSV – kako zaštititi dijete i spriječiti širenje zaraze

Milivoj Jovančević — Thu, 04 Jan 2024 09:41:32 +0000

Respiratorni sincicijski virus, ili skraćeno RSV, uzrokuje simptome slične blagoj prehladi, no u visoko rizične djece može uzrokovati bronhiolitis i upalu pluća. U kratkom roku od zaraze, virus uzrokuje izraženi otok sluznice najmanjih ogranaka bronha. Posljedično se javlja suhi gušeći kašalj, otežano i ubrzano disanje pri čemu kod udaha dolazi do uvlačenja trbuha i rebranih lukova i manjkom kisika u krvi. Može se javiti plavkasta boja usnica, područja oko očiju ili na vrhovi,a prstiju. Pri izdisaju koji je produljen čuje se sipnja (fićukanje). Pojavnost RSV infekcija je najveća u periodu od kasne jeseni do proljeća.

RSV najčešći uzročnik bronhiolitisa i pneumonije u djece dojenačke dobi. Posebno su ugrožena prijevremeno rođena djeca kao i djeca s plućnim i srčanim bolestima. Naime nedonoščad nema u potpunosti razvijena pluća. Istovremeno, uslijed prijevremenog rođenja otpornost prema zaraznim bolestima značajno slabija, što zbog zbog nezrelog imunosnog sustava, što zbog nižih razina zaštitnih protutijela koje posteljicom dobiju od majke.

U određenom broju djece, poglavito gdje neki od članova obitelji boluje od atopije (alergijske bolesti) RSV može u narednim godinama uzrokovati sklonost ka ponavljajućim bronhitisima popraćenim sipnjom i astmu. Djeca s težim (hemodinamski značajnim) srčanim greškama i djeca s Downovim sindromom također pripadaju skupini s visokim rizikom od komplikacija i težih oblika bolesti.

Kako se prenosi zaraza?

RSV se širi zrakom, kihanjem i kašljanjem te fizičkim kontaktom (dodirom, poljupcem, rukovanjem) s inficiranom osobom. RSV može preživjeti i do 7 sati na igračkama, radnim plohama i drugim površinama. Opasnost od prijenosa virusa je veća na mjestima s puno ljudi, kao što su vrtići, igraonice i trgovački centri. Smatra se da gotovo sva djeca prebole RSV infekciju u prve dvije godine pohađanja kolektiva.

Prevencija RSV-a

Pranje ruku djeteta i njegovatelja značajno otežava prijenos. Također se preporuča redovito prati/dezinficirati igračke, kvake na vratima i redovito pranje posteljnog rublja. Treba spriječiti dijeljenje osobnih predmeta (žlice, čaše, dude, četkice za zube, ručnik). Također izbjegavanje igraonica i općenito dječjeg kolektiva kao i shopping centara u zimskom periodu kao i kontakt s prehlađenim djetetom ili odraslom osobom. Ukoliko dijete spada u skupinu s visokim rizikom od nastanka teškog oblika RSV bolesti preporučljivo je ne davati starije dijete (brata ili sestru) u vrtić, barem do kraja sezone u kojoj se javlja RSV infekcija (proljeće). Izloženost duhanskom dimu također povećava izglede za teški oblik bolesti.

Razgovarajte s djetetovim liječnikom o dodatnim zaštitnim koracima koje možete poduzeti.

Sprječavanje teške RSV bolesti u skupini djece s visokim rizikom

Kod djece s visokim rizikom primjenjuje se zaštita lijekom koji se naziva palivizumab. I sadržava protutijela koja priječe prodor virusa u sluznicu dišnih puteva i njegovo razmnožavanje. Primjenjuje se u obliku injekcija, svakih 28 – 30 dana kroz 5 mjeseci protutijelima koja spriječavaju upalu dišnih puteva te pružaju zaštitu djeci s visokim rizikom od nastanka teških oblika bolesti. Ova se zaštita primjenjuje u sezoni RSV infekcija, studeni/prosinac 1 puta – mjesečno, u obliku injekcije koja se daje u mišić natkoljenice. Kako biste dijete što bolje zaštitili, slijedite liječnikove upute i točno se pridržavajte rasporeda primjene terapije.

The post RSV – kako zaštititi dijete i spriječiti širenje zaraze first appeared on Poliklinika Salvea.