Pred nama je sezona krpelja – što treba znati o njima i kako zaštititi djecu?
Dolaskom toplijih dana i buđenjem vegetacije pojavljuju se i krpelji. Najčešće se nalaze u niskom raslinju i grmlju, šikarama, visokoj travi i šumama. Boravak u prirodi stoga nosi opasnost da se krpelj, tražeći domaćina, prihvati za kožu, zabode svoje rilce i počne sisati krv. Ubod je bezbolan i nametnik se nerijetko primijeti tek kada nabubri od popijene krvi.
Krpelji su, nažalost, prenositelji dviju bolesti: jedne bakterijske (Lyme borelioza – uzročnik Borrelia burgdorferi) i druge virusne (virusna upala mozga i moždanih ovojnica uzrokovana zapadnoeuropskim tipom virusa krpeljnog meningoencefalitisa).
Borelioza može imati blaži oblik (karakterističan osip koji neprestano mijenja oblik, vrućicu, mučninu, bolove u mišićima i kostima te glavobolju), prošireni oblik (meningitis, upalu srčanog mišića, klijenutost ličnog živca – facijalisa, oticanje zglobova) ili kronični oblik uz nespecifične smetnje živčanog sustava, srca i zglobova. Liječi se antibioticima, a cjepivo za zaštitu od ove bolesti ne postoji.
Krpeljni meningoencefalitis je virusna upala mozga i njegovih ovojnica koja u djece uglavnom prolazi bez trajnih posljedica. Prijenosnik virusa je šumski ili obični krpelj koji je njime zaražen. Riječ je o izrazito sezonskoj bolesti koja započinje u ožujku, jenjava tijekom ljetnih mjeseci te se ponovno učestalije javlja u ranu jesen. Inkubacija virusa traje od 1 do 2 tjedna, nakon čega nastupaju povišena tjelesna temperatura, malaksalost i umor. Nakon toga može doći do privremenog ili trajnog poboljšanja, iza kojeg se može razviti upala mozga i moždanih ovojnica praćena visokom temperaturom, smanjenim stupnjem svijesti, jakim glavoboljama i drugim neurološkim poremećajima.
Protiv ovog virusa postoji vrlo učinkovita zaštita – cijepljenje.
1. Tko se treba cijepiti?
Osobe koje borave ili posjećuju područja u kojima se nalaze krpelji zaraženi virusom proljetno-ljetnog krpeljnog meningoencefalitisa (sjeverozapadna Hrvatska, područja sjeverno od rijeke Save, kao i pojedina žarišta u Gorskom kotaru i Istri). U većem broju europskih zemalja, osobito onih s visokim udjelom zaraženih krpelja, ovo je cjepivo dio redovitog programa imunizacije.
2. Kako cijepiti dijete protiv krpeljnog meningoencefalitisa?
Dijete se može zaštititi cijepljenjem inaktiviranim (mrtvim) cjepivom u tri doze. Između prve i druge doze treba proći od 2 tjedna do 3 mjeseca, a između druge i treće doze 9 do 12 mjeseci. Cijepiti se mogu djeca starija od jedne godine. Cjepivo se može primijeniti istovremeno s drugim cjepivima u dječjoj dobi. Nakon tri godine potrebno je docjepljivanje.
3. Kada se dijete ne smije cijepiti?
Ne smiju se cijepiti djeca koja su alergična na neki sastojak cjepiva ili su ikada imala težu alergijsku reakciju na jaja.
Na kraju, nekoliko praktičnih savjeta kako zaštititi dijete od krpelja. Prilikom odlaska u prirodu preporučuje se nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, po mogućnosti svjetlije boje jer se na njoj krpelji lakše uočavaju. Treba izbjegavati valjanje po visokoj travi i provlačenje kroz grmlje. Na odjeću i otkrivene dijelove tijela može se nanijeti repelent – sredstvo koje mirisom odbija insekte. Po povratku kući svu odjeću treba skinuti, pregledati i staviti na pranje (krpelji se mogu danima zadržati u odjeći), a dijete otuširati te pažljivo pregledati cijelu kožu i vlasište.
