Monika Aćimović - Poliklinika Salvea

Sistematski pregledi djece: Zašto su važni i što sve obuhvaćaju

Monika Aćimović — Wed, 26 Nov 2025 12:34:50 +0000

Rani i redovni sistematski pregledi temelj su zdravog odrastanja. Kroz njih se prate djetetov rast, razvoj i opće zdravstveno stanje, a moguće poteškoće otkrivaju se na vrijeme – kada je liječenje najuspješnije. U Poliklinici Salvea pružamo sveobuhvatne, pažljivo strukturirane sistematske preglede uz nježan pristup i podršku roditeljima na svakom koraku.

Što su sistematski pregledi?

Sistematski pregledi označavaju preventivne preglede u određenim razdobljima razvoja djeteta. Svrha im je praćenje rasta i razvoja, prevencija bolesti ili detekcija znakova bolesti te, po potrebi, usmjeravanje na daljnju dijagnostičku obradu i liječenje. Tijekom sistematskih pregleda važan dio zauzima savjetovanje o usvajanju zdravih životnih navika i primjeni određenih mjera u sprječavanju nastanka bolesti ili liječenju već razvijene bolesti.

Sistematski pregledi su učestaliji do 2. godine života (u dobi od 1 mjeseca, 2, 4, 6, 9, 12 i 18 mjeseci), a potom se preporučuju redovni pregledi jednom godišnje.

Što liječnik provjerava tijekom pregleda?

Tijekom pregleda liječnik uzima detaljnu anamnezu o tijeku trudnoće, porođaju i prilagodbi djeteta na vanjski svijet. Važni su i podaci o pojavnosti određenih bolesti u obitelji (npr. razvojni poremećaj kukova, slabovidnost, bolesti probave, neurološke, alergijske i kožne bolesti i sl.) kako bi pregled usmjerili na rano prepoznavanje znakova bolesti, prevenciju, dijagnostiku i liječenje.

Ispituje se usvajanje određenih funkcija i navika (prehrana, stolice, mokrenje, ritam budnosti i spavanja itd.), a prati se i psihomotorni razvoj.

Tijekom sistematskog pregleda najčešće se procjenjuje:

rast i razvoj djeteta
prehrambene navike i eventualne poteškoće
kvaliteta spavanja i dnevni ritam
psihomotorni razvoj (fina i gruba motorika)
razvoj govora i komunikacije
socijalno-emocionalni razvoj
obiteljski rizici i nasljedne bolesti
eventualni simptomi koji zahtijevaju daljnju obradu

Na temelju svih tih informacija dobiva se uvid u zdravstveno stanje i moguće rizike.

Prva godina života – najdinamičnije razdoblje

Dijete iz mjeseca u mjesec naočigled raste i usvaja nove obrasce. Prva godina djetetova života zasigurno je najdinamičnija. Detaljna anamneza, uz klinički pregled, važna je za potvrdu optimalnog rasta i razvoja te zdravlja djeteta. Pregled se, sukladno dobi djeteta, usmjerava prema detekciji stanja koja su u određenoj dobi potencijalno češći rizici.

Dojenje – najraniji izazovi

Već po izlasku iz rodilišta nerijetko postoje poteškoće dojenja koje onemogućavaju ne samo adekvatnu prehranu za dijete nego stvaraju i emocionalnu nelagodu i dodatnu zabrinutost kod majke. Razne prepreke često se riješe uz razgovor s educiranim savjetnicama za dojenje koje preciziraju problem i usmjeravaju prema rješenju.

Ultrazvuk kukova i drugi važni pregledi

U dobi od 6–8 tjedana preporučuje se preventivni ultrazvučni pregled radi isključivanja razvojnih poremećaja kukova.

U dobi od 6 mjeseci provjerava se kompletna krvna slika i nalaz mokraće kako bi se uočio mogući manjak željeza (anemija), hematološke ili upalne bolesti te bubrežne bolesti koje u toj dobi ne moraju pokazivati jasne simptome.

Kod dječaka važno je isključiti postojanje fimoze, nespuštenih testisa, hidrokele ili drugih promjena koje zahtijevaju preglede i praćenje dječjeg kirurga.

Praćenje razvoja motorike, govora i emocija

Uz kontinuirano praćenje antropometrijskih mjera (tjelesna težina, visina, opseg struka, opseg glave), tjelesnog i psihomotornog razvoja, pažnja se stavlja i na razvoj govora, fine i grube motorike te socijalno-emocionalni razvoj.

Približavanjem prve godine života dijete izgovara prve smislene riječi (mama, tata…), a za razvoj govora preduvjet je dobar sluh. Učestale respiratorne infekcije s upalama srednjeg uha mogu dovesti do oštećenja sluha. Kada postoji takva sumnja, nužan je pregled otorinolaringologa koji koristi različite testove za procjenu sluha.

Kašnjenje u razvoju govora ili nerazumljiv govor, uz pregled otorinolaringologa, zahtijeva i logopedsku procjenu. Rana intervencija omogućuje bolje rezultate u ostvarivanju punog razvojnog potencijala djeteta.

Separacijska anksioznost i psihološka podrška

Kod neke djece odvajanje od primarnog skrbnika uzrokuje nelagodu i strah, odnosno javlja se separacijska anksioznost. Kada je takvo stanje dugotrajno i izraženo, psihološka savjetovanja pružaju alate za ublažavanje tegoba i stvaranje osjećaja sigurnosti.

Stomatološki pregled – idealno vrijeme je oko druge godine

U dobi od 2 godine iznikli su gotovo svi mliječni zubi, što je pravo vrijeme za upoznavanje sa stomatologom kako bi prvo iskustvo bilo ugodno.

Prehrana, pretilost i probavne navike

Prehrambene navike, neregularne stolice i pretilost neki su od problema koji zahtijevaju praćenje i edukaciju kako roditelja, tako i djece, a ponekad i uključivanje multidisciplinarnog tima (nutricionist, psiholog, gastroenterolog).

Vid, držanje i procjene prije škole

U dobi od 4 godine provjerava se vidna oštrina radi ranog otkrivanja bolesti oka. Uz liječenje i redovne kontrole smanjuju se komplikacije i rizik razvoja sljepoće.

Pred upis u školu nerijetko se uočavaju problemi lošeg držanja u čijoj podlozi mogu biti bolesti kralježnice i stopala. U tim slučajevima savjetuju se pregledi i kontrole ortopeda za isključivanje bolesti koštano-zglobnog sustava.

Poteškoće u govoru, pažnji i učenju

Problemi jezika, govora i komunikacije (dislalija, mucanje, poteškoće jezičnog razumijevanja ili izražavanja, slaganja rečenica…), poteškoće pažnje, hiperaktivnost, problemi emocionalne regulacije i druge poteškoće mogu narušavati socijalizaciju i uspjeh u školi.

U takvim slučajevima važna je rana intervencija koja često uključuje multidisciplinarni tim (neuropedijatar, otorinolaringolog, logoped, psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, fizijatar i fizioterapeuti) kako bi se usvojile strategije za poboljšanje ili potpunu korekciju poteškoća.

Sistematski pregledi u Poliklinici Salvea

U Poliklinici Salvea pružamo sveobuhvatne sistematske preglede djece, od dojenačke dobi do adolescentnog razdoblja. Naš stručni tim posvećen je praćenju rasta i razvoja, ranom prepoznavanju poteškoća te pružanju pravodobne podrške i usmjeravanja.
Uz individualiziran pristup, osiguravamo roditeljima pouzdane informacije, sigurnost i podršku kroz sve faze djetetova odrastanja.

Dr. med. Monika Aćimović, spec. ped.

The post Sistematski pregledi djece: Zašto su važni i što sve obuhvaćaju first appeared on Poliklinika Salvea.

Sezona norovirusa – evo kojih se savjeta pridržavati u slučaju zaraze

Monika Aćimović — Tue, 01 Oct 2024 12:42:09 +0000

N orovirus poznat kao i Norwalk virus je visoko zarazni virus koji uzrokuje povraćanje i proljeve u svim dobnim skupinama. Kod manje djece povraćanje i proljev često dovodi do dehidracije i potrebe za bolničkim liječenjem, a Norovirus je ovdje drugi po redu od uzročnik (odmah iza Rota virusa). Koliko je virus zarazan govori činjenica da je dovoljno manje od 10 virusnih čestica za razvoj bolesti, a uz to je iznimno otporan na hladnoću, vrućine pa i na neka dezinfekcijska sredstva.

Jesen donosi sezonu norovirusa

Norovirusne infekcije se najčešće javljaju u periodu od listopada do travnja. Put prijenosa je direktnim kontaktom sa zaraženom osobom, putem aerosola, hranom i vodom ili feko-oralnim putem.

Inkubacija (vrijeme od kontakta s uzročnikom do pojave prvih simptoma bolesti) je obično 1- 2 dana, a bolest uglavnom traje 1- 3 dana.
Nakon preboljele infekcije virus se može izlučivati stolicom i do 3 tjedna. Zbog velike raznolikosti sojeva na ovaj virus ne ostaje zaštitni imunitet i može se oboljeti više puta.

Simptomi zaraze norovirusa

Norovirus stvara upalu u resicama tankog crijeva što dovodi do poremećene apsorpcije hrane i lučenja enzima te u konačnici vodenastih stolica. Povraćanje nastaje uslijed promjene u motilitetu želuca i
sporijem pražnjenju želučanog sadržaja. Ovakav utjecaj virusa dovodi do simptoma:

proljeva,
mučnine,
povraćanja i bolova u trbuhu,
vrućice,
glavobolje
bolova u mišićima i cijelom tijelu.

Liječenje norovirusa

Liječenje norovirusne infekcije podrazumijeva rehidraciju i raznovrsnu prehranu. U prvim satima bolesti je važno nadoknaditi izgubljenu vodu i elektrolite što se postiže primjenom oralnih rehidracijskih otopina prema uputama proizvođača.

Kako hrana ima pozitivan učinak na oporavak crijeva, treba poticati raznovrsnu prehranu, no izbjegavati voćne sokove i gazirana pića. Kod dojene djece preporuka je nastaviti dalje s uobičajnim dojenjem.

Probiotici skraćuju trajanje proljeva za otprilike jedan dan i ovdje se preporuča korištenje sojeva poput L. Rhamnosus GG, S. Boulardii i L. Reuteri.

Izraženije povraćanje i proljevi uz nemogućnost nadoknade tekućine i elektrolita peroralnim putem zahtijeva bolničko liječenje.

Kod sumnje na norovirus, u potrazi za olakšanjem simptoma potražite pomoć pedijatara Poliklinike Salvea – za brzu dijagnozu i liječenje.

The post Sezona norovirusa – evo kojih se savjeta pridržavati u slučaju zaraze first appeared on Poliklinika Salvea.

Vodič za roditelje ljetnih beba (i svih beba koje putuju na ljetovanje)

Monika Aćimović — Thu, 27 Jun 2024 09:26:39 +0000

Z
adnjih godina bilježe se rekordne temperature zraka, kako na obali, tako i u kontinentalnim dijelovima i zasigurno je svima u mislima gdje pronaći osvježenje. Kako rastu vrućine, rastu i brige roditelja malene djece, jer malena djeca, a pogotovo dojenčad, posebno su osjetljivi na sunčeve zrake i visoke temperature.
Koje su preporuke za mame i njihove bebe rođene pred ljeto? Pročitajte u nastavku!

Pronađite oazu za sebe i svoju bebu

U prvim tjednima nakon poroda i majka i dijete trebaju mirnu oazu, sigurno mjesto koje pruža odmor, potrebno vrijeme za oporavak i produbljivanje emocionalne povezanosti.

Ovaj osjetljivi period potrajat će neko vrijeme. U prvim mjesecima života dijete nema adekvatne mehanizme u zaštiti protiv zaraznih bolesti te je za njega najbolje okruženje prisutnost obitelji u udobnosti vlastitog doma ili boravak s njima na otvorenom, no u ljetnim danima treba biti oprezan.

Razlike u vrsti, uzroku i simptomima noćnog mokrenja kod djece

Sunce nam je potrebno u sintezi vitamina D koji ima ulogu u metabolizmu kalcija potrebnog za zdrave kosti. Ipak, važno je ne pretjerati, jer 10 minuta sunčanja je dovoljno za dnevnu količinu vitamina D. Boravak na suncu duže vremena i u ljetnim mjesecima zbog emisije štetnih UV zraka donosi poznate opasnosti. Uz opekline kože, dodatno lakše dolazi do infekcije, a kasnije s vremenom dužeg izlaganja i do raznih tumorskih promjena.

Da bi minimalizirali negativne utjecaje sunca, u vrućim ljetnim mjesecima preporuka za sve dobne skupine je rezervirati jutarnje sate sate za boravak na otvorenom.

Svjež zrak je važan, ali popodnevno sunce izrazito opasno, pa je najbolje da jutarnje šetnje i boravak na otvorenome obavite do 10 sati, a navečer iza 18 sati.

I za vrijeme manje opasnosti od UV zraka, preporuka je za djecu od 6. mjeseca života i nadalje obavezno koristite i ponovo aplicirate vodootpornee zaštitnee kreme protiv UVA i UVB zraka faktora 50 i više.

Za djecu prije 6. mjeseca života te kreme nisu prikladne jer njihova je koža i do pet puta tanja od kože odraslih, a samim time i osjetljiva, propusnija i sklonija iritaciji.

To je razlog više da tako male ne izlažemo jakom suncu. Njih ćemo zaštiti prvenstveno pazeći da ih ne izlažemo jakom suncu, da na otvorenom borave ujutro i u hladu te da ih zaštitimo laganom odjećom. Koristite svijetle tonove koji dodatno ne privlače sunce, a ujedno nisu mamac ni za razne insekte. Odjeća treba prekriti sve dijelove tijela, biti komotna, prozračna, najprikladnije od pamuka ili lana. Korisno je znati da postoji odjeća i s UV zaštitom. Glavu i lice zaštite šeširom širokog oboda, a za zaštitu očiju koristite sunčane naočale provjerene kvalitete. Uz sve najpoželjniji je boravak u hladu, ali treba znati da se i tamo reflektiraju sunčeve zrake.

Putovanje s bebom – mali vodič za prva ljetovanja

Ne postoji donja dobna granica za putovanje s djetetom, no određeni razlozi sugeriraju preporuke.

Duža putovanja, boravak u napučenim mjestima kao i kupanje u moru, jezeru ili javnim bazenima, nije prikladno za djecu mlađu od 3. mjeseca.

Malom djetetu potrebna je adekvatna stimulacija za pravilan rast i razvoj, ali treba biti umjeren u izlaganju vanjskim podražajima koji su karakteristični za ljeto – buka, sunce, vrućina.

Pretjerana stimulacija može djelovati nepovoljno prvenstveno u vidu poremećaja hranjenja i spavanja.

Kod planiranja putovanja važno je voditi računa o izbjegavanju velikih vrućina. Naime, zbog izostanka uobičajenog mehanizma termoregulacije znojenjem, mala djeca lakše podliježu toplinskom šoku.

Kada se osjećate spremni za putovanje, unaprijed organizirajte, nabavite i spakirajte sve osnovne stvari.

Što sve treba dijete na putovanju?

Na prvom mjestu popisa za putovanje je odgovarajuća robica, pelene i sve potrebno za njegu pelenske regije.

Važan dio planiranja je i prehrana djeteta. Ovisno o vrsti prehrane, manja djeca koja su samo dojena mogu se češće nuditi podoji, a majka treba sebi osigurati dovoljno tekućine i zdrave svježe namirnice. Za dijete koje jede mliječnu formulu ili u slučaju kada je uvedena dohrana i dijete jede raznovrsno, uvijek treba osigurati dovoljno hrane i pića kako na putu, tako i na plaži i u svakoj šetnji. Zbog mogućih zastoja na putu osigurajte uvijek više tekućine.
Za vrijeme putovanja, djeca trebaju biti u autosjedalicama koje su primjerene dobi djeteta, s pamučnom presvlakom ili prekriveno tetra pelenom. Na put krenite u ranim jutarnjim satima, pratite stanje na cestama uz kalkulaciju mogućih zastoja na putu.

Pobrinite se da je automobil klimatiziran na optimalne temperature, tako da razlika između vanjske i unutarnje temperature nije prevelika. Načelno je preporuka razlika do 5 stupnjeva, no kako u ljetnim mjesecima temperature vani znaju biti drastično visoke, onda to nije prihvatljivo. U tim stanjima gledajte da neposredno pred dolazak na odredište približite temperaturu auta s vanjskom.

Nikada, niti na minutu, niti s otvorenim prozorima ne ostavljajte dijete samo u autu. Pri visokim vanjskim temperaturama zraka, temperatura u zaustavljenom autu se u manje od 5 minuta udvostruči od vanjske.

Putna ljekarna za bebe

Obavezno spakirajte osnovnu putnu ljekarnu koja mora sadržavati sve lijekove koje dijete inače koristi (npr. kod kroničnih bolesti) i ponesite dovoljne doze za predviđeno vrijeme boravka.
Uvijek bi trebali imati pri ruci paracetamol ili ibuprofen u obliku čepića ili sirupa, ovisno o uzrastu djeteta.
Spremite i rehidracijsku sol za oralnu primjenu koju treba odmah primijeniti u slučaju pojave proljeva ili povraćanja.
Uz zaštitne kreme za sunce, ponesite i preparate za ublažavanje tegoba kod uboda insekta, kod doticaja s morskim životinjama ili za smirenje iritacije kože nakon izlaganja suncu (ako se ipak dogodi).
Zgodno je imati i otopinu za dezinfekciju površinskih rana u obliku spreja ili gela.
Sjetite se spakirati i toplomjer te dodatne uređaje, npr. inhalator za primjenu lijekova putem aerosola.

A na ljetovanju

Dolaskom na vašu destinaciju spremni ste za avanturu. Da vam boravak na moru ne pokvare dosadni ljetni simptomi bolesti poput mučnine, povraćanja i proljeva, pazite što konzumirate.

Hrana uvijek treba biti svježa, namirnice kontroliranog podrijetla, a prilikom pripreme važno je paziti na higijenu i adekvatnu termičku obradu, pogotovo mesa.

Piletina, mljeveno meso, jaja, sladoled i kolači česti su ljetni krivci za trovanje uzrokovano hranom. Imajte uvijek na umu kako je čistoća pola zdravlja.

Dok boravite na otvorenome, dozvolite djetetu da istražuje prirodu, uživa u brčkanju u moru ili još prikladnije u bazenčiću za djecu. Ljeto je savršeno vrijeme da dijete bude što više bez pelena, hoda boso na podlogama koje nisu oštre, igra se u pijesku. Nakon svih tih aktivnosti pazite na higijenu, a nakon kupanja u moru isperite kožu sa slatkom vodom kako ne bi došlo do iritacije.

Sretno i ugodno ljetovanje želi vam tim Poliklinike Salvea!

The post Vodič za roditelje ljetnih beba (i svih beba koje putuju na ljetovanje) first appeared on Poliklinika Salvea.

Kako izgleda savršena prehrana dojenčadi?

Monika Aćimović — Fri, 07 Jun 2024 11:44:45 +0000

M
ajčino mlijeko je najbolji način prehrane u prvim mjesecima života kako zbog nutritivnih razloga, tako i zbog jačanja emocionalne sveze između majke i djeteta. Kod nemogućnosti dojenja adekvatnu zamjenu čine adaptirani mliječni pripravci napravljeni u kontroliranim uvjetima i prilagođeni potrebama vašeg djeteta.

Dohrana podrazumijeva svu ostalu hranu uz mlijeko. U dojenčadi koja dobro napreduju, dohrana se uvodi najranije s navršenih 5 mjeseci, a kod isključivo dojene djece s navršenih 6 mjeseci.
Važno je znati da konzumno mlijeko svojim sastavom nije prikladno za primjenu kod novorođenčadi i dojenčadi te se preporuča postepeno uvođenje nakon prve godine života.
Umjesto konzumnog mlijeka ili drugih tekućina, sokove ne treba davati jer povećavaju izglede za debljinu, a čini se da ni evolucijski nismo naviknuti piti tekućinu koja je bogata (prirodnim) šećerom.

Zato bi voda trebala biti glavno piće, a sva hrana koju konzumira dojenče pripremljena bez dodatka soli, začina i zaslađivača. Pravila i preporuke struke oko uvođenja dohrane možda se čine jednostavna, ali roditelji znaju da je uvođenje dohrane individualni proces koji ponekad zahtijeva strpljenje i upornost.

Ukoliko postoje alergije ili druga stanja i bolesti koje podrazumijevaju eliminaciju određenih namirnica, posavjetujte se s pedijatrom o pravilnom načinu prehrane.

Neka vas ne obeshrabri ukoliko vaše dijete na prvu odbija neke namirnice! Istu namirnicu ponudite u više navrata, jer tako će doći do stvaranja navike.

Koliko mlijeka treba dojenče?

Tijekom dojenja ili prehrane nadomjesnim mliječnim pripravkom nije potrebno (štoviše, može biti i škodljivo) davati vodu ili čajeve.

U prvim mjesecima života dijete popije između 120 i 160 ml mlijeka na kilogram tjelesne mase. Ako vam se to čini malo, samo izračunajte koliko bi to tekućine bilo za odraslu osobu!

Evo nekoliko pravila koji će vam pomoći u pripremi hrane i uvođenju dohrane za dojenče:

Voće je dovoljan i optimalan izvor makronutrijenata i mikronutrijenata.
Od iznimne je važnosti obratiti pozornost na raznovrsnost prehrane i čistoću (bakteriološku i kemijsku) namirnica.
Dajte prednost gotovim kašicama i hrani iz organskog uzgoja.
Dodavanje soli ne preporučuje se do navršenih 18 mjeseci. Neka djeca vrlo sporo prihvaćaju nove okuse i to ne treba biti izvorom frustracije za roditelje.
Razdoblje između 6 i 12 mjeseci života treba prihvatiti kao razdoblje prilagodbe. Priredite hranu finije teksture (pasirana, potom sitno sjeckana hrana) dok dijete ne ovlada složenim činom žvakanja i gutanja.
Nema dokaza da davanje tzv. prijelaznih formula – mlijeka (dostupni u tekućem obliku ili u obliku praha) nakon godine dana – tijekom druge, pa i treće godine života, ima prednosti pred konzumnim mlijekom iz organskog uzgoja.

Dohrana – miješana prehrana

Kao i za dojenu, tako se i za djecu koja su na formuli preporučuje postupno uvođenje drugih vrsta namirnica s navršenih šest mjeseci života, a nikako prije navršenih pet mjeseci.

U zadnje vrijeme relativizirale su se dogme o tome koje vrste namirnica i kojim
tempom treba uvoditi. U svakom slučaju, kroz sljedeća tri mjeseca mogu se uvesti gotovo sve vrste namirnica. Izuzetak čine namirnice s puno celuloze (gljive, lubenice, dinje), voće s košticama, plodovi mora i med.

Dohrana je sve čime se dojenče hrani, a nije mlijeko. Dohranu ne treba započeti prije kraja četvrtog mjeseca jer ona ne donosi nikakve prednosti, a mora se početi najkasnije do kraja šestog mjeseca, jer poslije tog vremena samo mlijeko, bez obzira na oblik i pripremu, više ne može potpuno zadovoljiti prehrambene potrebe starijeg dojenčeta.

Nove namirnice valja uvoditi u prehranu jednu po jednu u razmacima od po nekoliko dana da bismo vidjeli kako ih dijete podnosi.

Industrija dječje hrane nudi na tržištu velik broj pripravaka za dohranu dojenčadi koji su u pravilu priređeni iz kvalitetnih sastojaka kontroliranog podrijetla. Stoga ih valja preporučiti roditeljima kao najbolji izbor.

Voće

Voće je važan izvor energije, vitamina, minerala i vlakana koja su korisna za pravilnu probavu. U dojenački jelovnik ga počinjemo uvoditi najranije nakon navršenog 5. mjeseca života.

U početku kao dopunu mliječnom obroku ponudimo voćnu kašu.

Ako dojenče dobro napreduje na težini, preporučuje se uvođenje dohrane tek nakon 6. mjeseca života. Kod dojenčadi koja pokazuju usporavanje u napretku treba započeti nadohranu nakon 5. mjeseca života.

Zbog mogućnosti neželjene reakcije probave na novu hranu (trbušni grčevi, proljev), preporuka je voće ponuditi u prijepodnevnim satima.

Povrće

Povrće je kalorijski manje bogato u odnosu na voće, ali sadrži puno vitamina, minerala, vode i balastnih tvari, što je vrlo važno za pravilnu i redovitu probavu. Počinjemo ga uvoditi nakon šestog mjeseca života, najbolje u vrijeme ručka, s namjerom da u sljedećim tjednima povećavajući količinu njime u potpunosti zamijenimo jedan mliječni obrok.

Žitarice

Žitarice su važan izvor ugljikohidrata, vitamina B-kompleksa i biljnih bjelančevina. U dojenačku prehranu ih počinjemo dodavati najviše zbog njihove energetske hranjivosti, kada mliječni obrok nije više dovoljan za osjećaj sitosti.

Između petog i šestog mjeseca dajemo žitarice koje ne sadrže gluten (rižu, kukuruz). Žitarice koje sadrže gluten (pšenica, ječam, raž) uvodimo u prehranu tek nakon šestog mjeseca. Žitno-mliječni ili žitno-voćni obrok ponudimo dojenčetu u početku tijekom jutra, a žitno-mliječni za večernji obrok.

Meso i riba

Meso i riba su važan izvor željeza, animalnih bjelančevina i vitamina B-kompleksa. Meso ponudimo djetetu nakon navršenog 6. ili 7. mjeseca (mlado, bijelo pileće, pureće, meso kunića, mladu teletinu), bijelu ribu, janjetinu, kozletinu nakon devetog mjeseca, a plavu ribu nakon godine dana.

Jaje

Tvrdo kuhan žumanjak ponudimo dojenčetu nakon 6. mjeseca, a ubrzo zatim i bjelanjak. Novija istraživanja su pokazala da je preporuka uvođenja bjelanjka zbog opasnosti od razvoja alergije tek nakon navršene prve godine neopravdana.

Započnemo s vrlo malim količinama, obično kao dodatak povrću, a nakon jednog do dva mjeseca dojenče može dobiti jednom tjedno žumanjak.

Za sve savjete o prehrani beba i uvođenju dohrane obratite se stručnjacima Poliklinike Salvea!

The post Kako izgleda savršena prehrana dojenčadi? first appeared on Poliklinika Salvea.

Autosjedalice – sve što morate znati o sigurnosti djece u prometu

Monika Aćimović — Sun, 19 Nov 2023 10:48:44 +0000

Sigurnost djece u prometu i prevenciju potencijalno ugrožavajućih stanja trebali bi staviti povrh svega kada znamo da su prometne nesreće najčešći vanjski uzrok smrtnosti kod djece svih dobnih skupina (publikacija iz 2019. Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo).

Što možemo napraviti za sigurnost djece u prometu?

Prevencija je zlatno pravilo.

obaveza je vezati dijete u autosjedalici na stražnjem sjedalu
djeca starosti tri godine i više, a niža od 150 cm, ne smiju se smjestiti na prednje sjedalo
bez sigurnosne sjedalice mogu se voziti na stražnjim sjedalima kada su visoka barem 135 cm, pravilno vezana sigurnosnim pojasom za odrasle osobe

(Zakon o sigurnosti prometa na cestama RH, članak 163.)

Autosjedalica mora biti testirana, provjerena i ovjerena (prema atestu sigurnosti Regulacije 44 Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN ECE R44)). Pravilno montirana ne smije se pomicati više od 2 cm naprijed, lijevo i desno.

Koje vrste autosjedalica postoje?

autokrevetić (za bebe lakše od 3 kg)
autosjedalica monitirana unatrag (do 1. godine života ili tjelesne težine do 9 kg)
kombinirana autosjedalica (za montiranje unatrag i prema naprijed)
autosjedalica montirana prema naprijed s dječjim boosterom (sjedalo-podmetač) – nakon 1. godine života i tjelesne težine između 9-18 kg (neki modeli do 27 kg)
dječji booster – za djecu tešku barem 18 kg i visoku 100 cm ili više, do 8 godina starosti ili visine 135 cm

Što s pojasom?

Dva su sustava pojasa: pojas s tri točke kontakta (isključivo kod autosjedalica okrenutih prema nazad – po jedna na svakom ramenu i jedna u preponama) i pojas s pet točaka kontakata (po jedna na ramenima, bedrima, i u preponama).

Kako pravilno postaviti autosjedalicu u automobil?

Pomoću ISOFIX sustava koji direktno učvršćuje autosjedalicu za automobil, bez korištenja pojasa automobila, a mora biti kompatibilan s vozilom.

Koji je pravilan položaj autosjedalice u vozila i djeteta u autosjedalici?

Najbolji je položaj na stražnjem sjedalu u sredini. Za dojenče birajte polusjedeći položaj nagiba oko 45 stupnjeva u sjedalici montiranoj suprotno od smjera vožnje. Iznimka je dopuštena kod nedonoščadi i novorođenčadi s tjelesnom težinom do 3 kg kod kojih se može koristiti autokrevetić tako da je dijete položeno paralelno s naslonom stražnjeg sjedala, s glavom u sredini sjedala (zbog opasnosti od isklizavanja prilikom bočnog udara).

Kada se dijete može voziti okrenuto prema naprijed?

Kada dijete može samo ustati bez pomoći, uz pridržavanje, no preporuka je što dulje korištenje sjedalica okrenutih suprotno od smjera vožnje, čak i do 3. godine. Naime, prilikom potencijalnog sudara glava poleti prema naprijed i dolazi do istezanja ili ozljede vratne leđne moždine. Takve sjedalice za veću djecu su nešto skuplje.

Kako prepoznati da je dijete preraslo autosjedalicu?

Kada tjeme glave djeteta seže do 2,5 cm ispod vrha naslona autosjedalice, odnosno ako su uši djeteta u ravnini vrha naslona autosjedalice.

The post Autosjedalice – sve što morate znati o sigurnosti djece u prometu first appeared on Poliklinika Salvea.