Mliječni proizvodi i debljina
Za što nam je sve važan kalcij?
Za kalcij je poznato da je osnovni gradivni element kostiju i zubi i da je važan za rad srca, mišića i živaca. Razine kalcija u krvi su stabilne i pod stalnim nadzorom, a kada u krvi postoji povećana potreba ili manjak, tijelo ga uzima iz kostiju. Na ovaj način kod neadekvatnog unosa kalcija u djece može doći do usporenog rasta ili u odraslih do smanjene gustoće kostiju. Manje je poznata uloga kalcija kojeg unosimo putem mliječnih proizvoda i ostalim namirnicama na debljinu, povišeni krvni tlak, razine masnoća i šećera u krvi te u konačnici na razvoj metaboličkog sindroma. Nedavno publiciranom studijom ispitivana je upravo ta povezanost (Nutrients 2026, 18, 1006, Department of Medicine, Duregery and Neuroscience, University of Siena, Italy). Iako je studija provedena na odraslima i rezultati različitih studija su nedosljedni, pojedini učinci kalcija su neosporni i vrijedni daljnjeg istraživanja.
Što je metabolički sindrom?
Metabolički sindrom označava udruženost više faktora koji povećavaju rizik od bolesti srca i krvnih žila i šećerne bolesti tipa 2.
Kada su prisutni najmanje tri od sljedećih komponenti govorimo o metaboličkom sindromu:
- povećan opseg struka,
- visoki krvni tlak,
- visoke razine šećera i masnoća uz niske razine dobrih masti (HDL kolesterola).
Ovako složena metabolička disfunkcija, često povezana s inzulinskom rezistencijom i kroničnom upalom niskog stupnja stvara podlogu za bolesti srca i krvnih žila, a dugoročni i povećani mortalitet. U razvoju metaboličkog sindroma doprinose i genetski i okolišni čimbenici, no prehrana igra središnju ulogu.
Sa sjedilačkim načinom života i brzom prehranom raste stopa pretilost i pojavnosti metaboličkog sindroma. Ovo se najviše vidi u zapadnim zemljama, Americi i istočnomediteranskoj regiji gdje je metaboličkim sindromom zahvaćeno 20 – 35% stanovništva. Prehrana bogata jednostavnim šećerima i zasićenim ili trans mastima, a siromašna vlaknima i mikronutrijentima, potiče inzulinsku rezistenciju, upalu i endotelnu disfunkciju.
Suprotno tome, zdrave prehrambene navike poput mediteranske prehrane povoljno utječu na pojedinačne komponente metaboličkog sindroma kao što su opseg struka, razine masnoća i šećera u krvi.
Kakve veze imaju mliječni proizvodi i debljina?
Provedenim studijama pokušalo se procijeniti povezanost između ukupnog unosa kalcija hranom i konzumacijom mliječnih proizvoda i pojavnosti metaboličkog sindroma u odraslih. Važno je napomenuti da je izvor kalcija hranom i mliječnim proizvodima ključni čimbenik. Podaci su dobiveni sustavnim pregledom baze podataka (PubMed, Cochrane Library, ClinicalTrials.gov i SCOPUS) uz meta-analizu podataka.
Rezultati studije upućivali su na to da je veća konzumacija mliječnih proizvoda, posebno onih s niskim udjelom masti i fermentiranih proizvoda, povezana s nižim rizikom od metaboličkog sindroma i njegovih pojedinačnih komponenti. Zanimljivi zaključci su da je povećanje unosa mliječnih proizvoda za
1 porciju dnevno povezano s
8% manjim rizikom od metaboličkog sindroma. Najveće smanjenje rizika uočeno je do otprilike 2 porcije/dan, nakon čega se povezanost stabilizirala.
Mlijeko je bogat izvor bioaktivnih spojeva pa se korisni učinci na metabolički sindrom mogu pripisati ne samo kalciju, već i drugim sastojcima ili kombiniranim djelovanjem bioaktivnih peptida, proteina sirutke, specifičnih masnih kiselina, vitamina i spojeva dobivenih fermentacijom. Svi oni mogu povoljno modulirati osjetljivost na inzulin, krvni tlak, upalu i sastav crijevne mikrobiote, no rezultati studija upućuju da je upravo kalcij iz hrane važan posrednik.
Ovi nalazi naglašavaju važnost promicanja cjelokupnih zdravih prehrambenih navika, a ne oslanjanju se na izolirane dodatke prehrani. Nadalje, čini se da je zaštitni učinak kalcija iz prehrane izraženiji za krvni tlak i masnoće moduliranjem njegovog regulatornog sustava (renin-angiotenzin-aldosteron koji utječe na ravnotežu natrija i kalija).
Povećani unos kalcija prehranom djeluje i na metabolizam masnoća i smanjuje njihovu pohranu u tijelu. Kalcij, kojeg ima u izobilju u mlijeku i jogurtu, može vezati masnoće i žučne kiseline u crijevima i tako povećati njihovo izlučivanje putem stolice. Posljedično, veći unos kalcija može doprinijeti poboljšanju omjera HDL-kolesterola i LDL-kolesterola i smanjenju masne mase, posebno kod žena.
Osim metabolizma masnoća, kalcij može imati dodatne korisne učinke na oksidativni stres i upalu, ključne doprinositelje u razvoju i napredovanju metaboličkog sindroma. Dokazi sugeriraju da mediteranska prehrana i veći unos kalcija hranom imaju antioksidativne učinke, pružajući dodatni sloj zaštite od metaboličkog sindroma.
Iz nutrigenomske perspektive, uloga kalcija se čini posebno važnom. Nutrigenomika istražuje interakciju prehrane i ekspresije gena, a pokazala je da prehrana s visokim udjelom masti može modulirati genetsku predispoziciju za metabolički sindrom. U studiji provedenoj na korejskoj populaciji, izvijestili su da veći unos kalcija smanjuje rizik od metaboličkog sindroma među nositeljima određenih genskih varijacija. Ovi nalazi sugeriraju da u interakciji sa specifičnim genskim profilima unos kalcija može djelovati na ishode metaboličkog zdravlja, ističući njegovu potencijalnu ulogu u personaliziranim strategijama prehrane.
Zaključno studije sugeriraju kako veći unos kalcija prehranom je povezan s nižim izgledima za metabolički sindrom, kao i s boljim nalazima pojedinačnih komponenti metaboličkog sindroma (opseg struka, krvni tlak, razine šećera i masnoća). Biološku vjerodostojnost podupiru mehanizmi koji objašnjavaju metabolizam masnoća, regulaciju krvnog tlaka, upale te interakcije gena i prehrane.
Svi ovi nalazi podržavaju važnost zdravih prehrambenih navika i potiču adekvatan unos kalcija hranom s obzirom na njegov potencijalni doprinos nižem riziku od metaboličkog sindroma i boljem zdravlju srca i krvožilnog sustava.
