Put jedne jabuke: Znate li razliku između procesirane i ultraprocesirane hrane??
Iako može zvučati slično, te se često koriste kao sinonimi, ova dva pojma imaju značajnu razliku kada govorimo o utjecaju na zdravlje.
Uzmimo za primjer jednu cjelovitu namirnicu – jabuku.
1. Prirodni oblik
Ta jabuka prirodno u sebi sadrži vitamine, mineralne tvari, vlakna, polifenole. To su sve tvari važne za očuvanje zdravlja.
2. Procesirani proizvod
Kada tu istu jabuku prešamo, iscijedimo, pakiramo i pasteriziramo, govorimo o procesiranom proizvodu. U tom procesu dolazi do smanjivanja određenih komponenti ploda jabuke, kao što je npr. vitamin C.
3. Ultraprocesirani proizvod
Uzmimo sada za primjer voćnu pločicu sa žitaricom, sa sastavom kao npr. zob, šećer, biljna mast, koncentrat jabuke, aditivi i arome. Ovdje govorimo o ultraprocesiranom proizvodu s obzirom na stupanj prerade te sastojke koji su dodani.
Zašto nam je to uopće bitno?
Ultraprocesirana hrana (UPH) često ima nepovoljan nutritivni profil te je visokokalorična, bogata šećerom, soli, zasićenim masnim kiselinama, uz dodane aditive.
Kako smo izloženi ultraprocesiranoj hrani:
1. Osobni odabir namirnica. Između 14 i 44% dnevnog energetskog unosa dolazi iz UPH¹. Pažljivim odabirom namirnica i navikama, možemo pridonijeti općem zdravlju.
2. Opskrbljenost trgovačkih lanaca. Prema nekim izvorima preko 50% zapakirane hrane trgovinama je UPH². Iako se u trgovinama može pronaći raznolikih proizvoda, ponekad i naoko istih, čitanje i razumijevanje deklaracija prvi su korak za razlučivanje kvalitete proizvoda.
3. Utjecaj okoline – WHO i UNICEF ističu utjecaj marketinga hrane³. Marketing prehrambenih proizvoda ističe se kroz različite medije, ali i usmenim putem među prijateljima i obitelji. I sama ambalaža često je dovoljna da se kupac odluči za određeni proizvod što nas vraća na prve dvije točke.
Ovakav tip hrane povezuje se s nizom zdravstvenih problema, a jedan od glavnih ističe se sve veća prekomjerna tjelesna težina djece. Podaci govore o čak 36% djece s prekomjernom težinom i pretilosti.⁴
Također se zaslađeni napitci spominju kao značajan izvor dodanih šećera kod djece.
Znaš li da oko 26% djece pije zaslađene napitke 4 ili više puta tjedno, te preko 55% ih pije 1 ili više puta tjedno?⁵
Sok vs. „sok“
U svakodnevnom govoru često koristimo riječ „sok“ za sve što je tekuće i voćnog okusa, bez obzira na sastav. Upravo ta jezična navika stvara najveću zabunu i prostor za marketinške izraze. U stvarnosti, postoji značajna razlika između soka i zaslađenog napitka:
- Sok: Dobiva se isključivo iz voća (s pulpom ili bez nje) i uz mogući dodatak askorbinske kiseline, odnosno vitamina C.
- Zaslađeni napitak: U svakodnevnom govoru ga nazivamo „sokom“, ali on u sastavu sadrži niži udio voća u odnosu na sok, vodu, šećer, aditive, arome.
Savjet stručnjaka: Ovu razliku najlakše ćete uočiti čitanjem deklaracije i sastava.
Nije sva upakirana hrana loša
Neki proizvodi poput jogurta, sira, maslaca ili konzerviranog povrća često se pogrešno svrstavaju u ultraprocesiranu hranu. Zapravo se radi o procesiranim namirnicama koje, ako su pravilno odabrane, imaju važno mjesto u uravnoteženoj prehrani vašeg djeteta.
Trebate li pomoć u slaganju zdravijeg jelovnika?
Razumijemo da su police trgovina ponekad zbunjujuće i da često imamo ograničeno vrijeme za odabrati namirnice u trgovini.
Za dodatnu podršku, analizu prehrane ili savjet, s povjerenjem se obratite Salveinom timu.
