Obiteljske navike kao temelj uspjeha u liječenju dječje pretilosti
D ebljina u djece višedimenzionalni je problem, kojemu je nužno pristupiti na više razina i multidisciplinarnim terapijskim opcijama. Svakom djetetu kod kojeg se dijagnosticira pretilost treba pristupiti individualno uz obavezno uključivanje roditelja u proces liječenja.
Životne navike koje su usvojene u djetinjstvu čine dobru podlogu za održavanje pravilnih prehrambenih obrazaca i zdravijih stilova života smanjujući tako rizik od razvoja različitih kroničnih nezaraznih bolesti u odrasloj dobi.
Pritom je iznimno važan roditeljski primjer jer djeca uče oponašajući roditelje, svjesno i nesvjesno.
Znanstvena istraživanja i klinička praksa pokazuju kako je učinkovit pristup liječenju debljine djece tzv. lifestyle terapija kroz program grupne podrške koja uključuje praćenje multidisciplinarnog tima stručnjaka.
U program su uključena djeca i njihovi roditelji koji kroz inicijalne individualne dijagnostičke preglede i mjerenja, a potom kroz uključivanje u višemjesečne periodične sastanke u grupi podrške prolaze kroz proces transformacije životnih navika. Jedan od ključnih aspekata u borbi protiv dječje pretilosti jest prilagodba prehrambenih navika cijele obitelji.
Ova prilagodba ima dubok utjecaj na uspjeh uvođenja novog načina prehrane i dugoročno održavanje zdravih životnih navika.
Obitelj kao temelj podrške
Suočavanje s problemom pretilosti djeteta nije jednostavno i često je u žarištu interesa promjena prehrambenih navika djeteta, dok se prehrambene navike ostalih članova obitelji zanemaruju.
Međutim, istraživanja pokazuju da prilagodba prehrane cijele obitelji može značajno povećati uspješnost liječenja pretilosti kod djece. Obitelj djeluje kao temeljna jedinica podrške u procesu promjene ponašanja i načina prehrane.
Ako cijela obitelj usvoji zdrave prehrambene navike, dijete se osjeća podržano i motivirano, a nova pravila prehrane postaju prirodni dio obiteljske dinamike i svakodnevnog života.
Zajednički obiteljski obroci
Na prehrambene navike djeteta snažno utječe navika zajedničkog objedovanja. Sve veći broj studija pokazuje da djeca koja svoje obroke jedu s drugim članovima obitelji unose više zdravih namirnica i nutrijenata.
Općenito, djeca koja imaju društvo pri obrocima unose više serviranja osnovnih skupina namirnica i manje „praznih kalorija“. Učestalost zajedničkih obiteljskih obroka u pozitivnoj je vezi sa unosom voća, povrća, žitarica, hrane bogatom kalcijem, zatim bjelančevina, željeza, folne kiseline, prehrambenih vlakana te vitamina.
U obitelji koja zajednički sudjeluje u pripremi i konzumaciji obroka, djeca imaju priliku učiti o važnosti uravnotežene prehrane i razvijati zdrave prehrambene navike. Zajednički obroci također omogućuju roditeljima da budu uzor svojoj djeci u pogledu izbora hrane i porcija, što dodatno jača djetetovu motivaciju za pridržavanje novog načina prehrane.
Nadalje, obiteljski obroci pružaju priliku za smanjenje unosa visokokalorične, prerađene hrane koja doprinosi pretilosti. Kada cijela obitelj pređe na zdravije alternative, poput svježeg voća, povrća, cjelovitih žitarica i proteina, djeca su manje izložena nezdravim opcijama i više su sklona usvajanju zdravih navika.
Navike hranjenja u obiteljima s djecom tijekom obroka predstavljaju važnu edukativnu aktivnost tijekom koje roditelji i djeca imaju intenzivne i kompleksne interakcije.
Ove situacije mogu se promatrati kao dvosmjerni proces obostranog učenja tijekom kojeg roditelji utječu na djecu, a djeca istovremeno utječu na roditelje.
Ako pritom obitelj ima plan prehrane koji je nutricionist izradio temeljem detaljnog upoznavanja s navikama djeteta i ostatka obitelji, šanse za uspjeh značajno rastu.
Izbjegavanje stigmatizacije djeteta
Prilagodba prehrane cijele obitelji također pomaže u izbjegavanju stigmatizacije djeteta s pretilošću. Ako se promjene prehrane odnose samo na dijete, ono se može osjećati izolirano i drugačije od ostatka obitelji, što može negativno utjecati na njegovo samopouzdanje i motivaciju.
Međutim, kada cijela obitelj sudjeluje u promjenama, dijete je ohrabreno i ne osjeća da je ono jedino koje mora mijenjati svoje navike, već se promjena percipira kao zajednički cilj. Ovo pomaže u izgradnji pozitivne atmosfere u obitelji i jačanju međusobne podrške.
Promjena prehrane cijele obitelji također može pomoći u jačanju obiteljskih veza i poboljšanju komunikacije. Proces zajedničkog planiranja obroka, kupovine namirnica i pripreme hrane može biti prilika za povezivanje i razvijanje dubljeg osjećaja zajedništva. Ove aktivnosti ne samo da promiču zdrav način života, već i jačaju obiteljske odnose.
10 jednostavnih pravila za zdravu obiteljsku prehranu
- Manje priče i više pokaznih vježbi. Jedno je djeci pričati o tome kako trebaju zdravo jesti, a sasvim nešto drugo je pokazati to vlastitim primjerom. Ako vi jedete pravilno i vaša djeca će imati pravilnu prehranu. Djeca prehrambene navike usvojene od roditelja kasnije prenose i na svoju djecu!
- Svakodnevno kuću opskrbite svježim voćem i povrće. Budite maštoviti: jabuke i banane nisu jedino voće. Mrkva i krumpir nisu jedino povrće.
- Organizirajte međuobroke svaki dan u isto vrijeme. Djeca vole rutinu. Neka međuobrok bude barem 2-3 sata prije ili poslije glavnog obroka.
- Uključite djecu u pripremu hrane. I manja djeca će veselo primiti obavezu prikladnu uzrastu.
- Izbacite sokove, slane grickalice, junk food i hranu s dodanim šećerom iz domaćinstva.
- Zajednički obiteljski obroci su vrlo važni. Započnite dan zajedničkim zajutarkom!
- Jedite za stolom, a ne ispred TV-a.
Isprobajte nove okuse i novu hranu. Djeca će nešto prihvatiti, a nešto neće i to je sasvim u redu. - Veličina porcija je bitna. Prilagodite veličinu porcija potrebama pojedinog člana obitelji, sukladno preporukama nutricionista.
- Hrana je užitak i obiteljski obroci trebaju svima biti ugodni. Odvojite dovoljno vremena za obiteljske obroke. Teške teme i razmirice ostavite za kasnije.