Što kada mi moje dijete kaže da je žrtva vršnjačkog nasilja?

Saslušajte ga mirno i bez osude.  Uvjerite ga da je to što su vam se povjerili  ispravna stvar. Pokušajte utvrditi činjenice, kada se to dogodilo, otkad to traje, tko je sve sudjelovao, koji je redoslijed događaja. Može biti korisno voditi dnevnik događaja kako biste ga podijelili sa školom i stručnom službom.

Uvjerite ga da to što su žrtve bilo kojeg oblika nasilja nije njihova krivnja. Zajedno se dogovorite o tome kada i kako ćete poduzeti određene mjere (razgovor sa školom, stručnim suradnicima). Važno je da se djeca osjećaju sigurno povjeriti vam se.

„Jesi li mu vratio/la?“ . Izbjegavajte ovaj način komunikacije kao oblika  rješavanja problema. Važno je da djeca ne reagiraju nasiljem na nasilno ponašanje vršnjaka. Takva reakcija ima negativne i nepredvidive posljedice koje mogu rezultirati još većim povredama. Predložite mu da potraži pomoć odrasle osobe u koju imaju povjerenja. Pričajte o tome koje su to odrasle osobe u kojima se mogu obratiti.

Razgovarajte o potencijalnim sljedećim koracima koje treba poduzeti:

• informiranje škole
• mogućnost odlaska na savjetovanje

Vještine koje mu mogu pomoći u rješavanju problema:

• socio-emocionalne vještine
• odolijevanje vršnjačkom pritisku
• prepoznavanje
• upravljanje emocijama
• slika o sebi

Potaknite svoje dijete da se uključi u aktivnosti koje grade njegovo samopouzdanje i samopoštovanje te mu pomozite da stvori prijateljstva izvan škole (ili gdje god se događa zlostavljanje).

Razgovarajte o situaciji s učiteljem, profesorima i stručnom službom škole vašeg  djeteta – ili vodećom odraslom osobom gdje se događa nasilje. Svako dijete ima pravo na sigurno okruženje u kojem uči i igra se. Škole moraju imati politiku ponašanja koja utvrđuje mjere koje će se poduzeti kako bi se spriječili svi oblici nasilja među učenicima.

Kako razgovarati o cyberbullingu?

Neki mladi mogu  osjećati previše srama i ne žele razgovarati sa svojim roditeljima o nasilju koje doživljavaju na internetu, a roditelji možda ne prepoznaju uvijek kada se to događa njihovom djetetu. Međutim, treba obratiti pozornost na sljedeće znakove upozorenja (Stop Bullying, 2021.).

Znakovi da je dijete žrtva nasilja na internetu:

• Obratite pažnju na količinu vremena koje dijete provodi na digitalnim uređajima, bilo da se radi o povećanju ili smanjenju korištenja uređaja, uključujući i slanje poruka.
• Vaše dijete pokazuje izražene emocionalne reakcije (smijeh, ljutnju, uzrujanost) prilikom korištenja digitalnih uređaja, skriva svoj zaslon ili uređaj kada su drugi u blizini i izbjegava razgovor o tome što rade.
• Računi na društvenim mrežama se stalno brišu ili se pojavljuju novi.
• Vaše dijete počinje izbjegavati društvene situacije, čak i one u kojima je uživalo u prošlosti, povlači se te gubi interes za ljude i aktivnosti
• Dolazi do pogoršanja ocjena, gubitka interesa za školu kao i izbjegavanje odlaska u školu

Razgovarajte sa svojim djetetom o tome što je elektroničko nasilje i kako mu se sigurno suprotstaviti. Informirajte dijete o opasnostima dijeljenja privatnih podataka na internetu. Posvetite vrijeme razumijevanju koje uređaje, aplikacije i tehnologiju vaše dijete koristi. Zajednički dogovarajte tko može vidjeti njihov profil, slati izravne poruke ili komentirati njihove objave prilagođavanjem postavki privatnosti računa.

Držite tehnologiju izvan djetetove spavaće sobe gdje se može koristiti bez nadzora. Samo informiranje nije dovoljno, pričajte o upravljanju emocijama i vještinama koje vašem djetetu mogu pomoći u sigurnom korištenju interneta.

Ako znate da vaše dijete doživljava elektroničko nasilje, zajednički  razgovarajte o sljedećim koracima. Ako dobiju poruke uznemirujućih sadržaja, uklonite osobu s popisa prijatelja.  Ako se uznemiravanje nastavi, sačuvajte dokaze. To bi mogao biti važan dokaz koji možete pokazati roditeljima ili učiteljima ako nasilje ne prestane. Obratite se stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja ukoliko vaše dijete pokazuje neke od teškoća u regulaciji emocija, ponašanja, slike o sebi.

Kako prepoznati da je moje dijete žrtva ili počinitelj vršnjačkog nasilja?

U vrijeme porasta nasilja među djecom i mladima, kako fizičkog, verbalnog, ali i nasilja na internetu puno roditelji često traže informacije o tome kako pomoći svojoj djeci. Važnim nam se čini pisati i za roditelje čije je dijete možda ono dijete koje je nasilno prema drugima.

Jesu su li djeca koja su prema drugima nasilna nužno  „loša djeca“ kako ih se često etiketira? Za početak je važno istaknuti da se radi o ponašanju i da to ne odražava to kakvi su oni kao osobe.

Navodimo neke od razloga zbog čega bi se dijete moglo ponašati nasilno prema drugoj djeci:

• Dijete se želi uklopiti u skupinu vršnjaka koji su nasilni prema određenom učeniku iz razreda (žrtveno janje)
• Dijete je izloženo nasilju kod kuće ili u školi ili na internetu pa pokušava ponovno steći osjećaj moći agresivnim ponašanjem prema drugima.
• Traže pažnju od učitelja, roditelja ili drugih učenika iz razreda, a nisu ju uspjeli dobiti na druge socijalno prihvatljive načine.
• Dijete je odbačeno od strane drugih vršnjaka i osjeća se usamljeno
• Po prirodi su asertivniji i impulzivniji od svojih vršnjaka.
• Skloni su doživljavati ponašanje druge djece kao neprijateljsko, čak i kada to nije tako (sniženi kapaciteti za mentalizaciju)
• Ne shvaćaju u potpunosti kako se žrtva osjeća zbog njihovog ponašanja. To se posebno odnosi na mlađu djecu.

Razgovarajte sa svojim dijetom, pokušajte razumjeti njegovu perspektivu situacije. Neka vam dijete ispriča kako do nasilnog ponašanja dolazi, kako se osjeća prije toga.

Pokušajte s njim pričati o tome na koje druge načine bi mogao riješiti problemske situacije u kojima se nalazi. Igrajte uloge s djetetom. Izmijenite se u ulogama žrtve i počinitelja.

Svojim primjerom pokažite pro socijalno ponašanje.