Što treba znati manje poznatim, ali ne i manje važnim, posljedicama debljine djece?
Napisali:
- Monika Aćimović, dr. med., spec pedijatrije
- Dr. sc. Milivoj Jovančević, dr. med. , spec. pedijatar
Poliklinika Salvea, Zagreb
Centar za prevenciju i liječenje debljine djece
Dobro su poznati štetni utjecaji masnog tkiva, napose onog u trbušnoj šupljini. Naime do sada je poznato oko šezdesetak različitih kemijskih spojeva koje ono izlučuje i uzrokuje tinjajuću upalu u cijelom organizmu. Šteta koja posljedično nastaje ovisi o količini masnog tkiva i trajanju debljine.
Dakle važno je istaknuti da debljina koja nastaje u dječjoj dobi će dulje nepovoljno djelovati i potencijalna šteta će u odrasloj dobi biti veća u usporedbi s debljinom koja nastane u kasnijoj (odrasloj) dobi.
Osim povišenog rizika kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, koštano-mišićnih problema, bolesti jetre, kožnih promjena i povećane učestalosti nekih malignih bolesti, novija istraživanja pokazuju i neke nove dimenzije štetnosti, kako na osobnoj razini, tako i na razini šire društvene zajednice. Prenosimo neke od značajnijih novosti iz područja debljine djece.
Kratki sadržaj
- Debljina djece i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) u odrasloj dobi
- Višak kilograma utječe na plodnost žena.
- Višak kilograma utječe na plodnost muškaraca.
- Višak kilograma skraćuje životni vijek.
- O utjecaju debljine na zdravlje mozga.
- Cijena debljine za širu društvenu zajednicu.
Debljina djece i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) u odrasloj dobi
Novo istraživanje koje će biti predstavljeno na ovogodišnjem Europskom kongresu o pretilosti (ECO 2025, Malaga, Španjolska, 11.-14. svibnja) pokazuje da je prekomjerna tjelesna težina ili putanja pretilosti u djetinjstvu povezana s povećanim rizikom od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) u odrasloj dobi. Studiju su provele Frida Richter i profesorica Jennifer Lyn Baker s kolegama iz Centra za klinička istraživanja i prevenciju, Sveučilišne bolnice u Kopenhagenu.
Rezultati danske studije o poveznici debljine u dječjoj dobi s razvojem KOPB-a u odraslih
Pretilost kao kompleksna kronična bolest složeni je javnozdravstveni problem o čijem se utjecaju na tjelesno i mentalno zdravlje sve više pokušava osvijestiti raznim mjerama. Nedavno objavljenim podacima danske studije otkrivena je poveznica debljine u dječjoj dobi s razvojem kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) u odraslih. Studija je napravljena na temelju registra zdravstvenih zapisa mjerenja djece u dobi od 6 do 15 godina u periodu od 1930. do 1982. Preko 270 000 djece je uključeno u studiju, a analizirali su podatke indeksa tjelesne mase (ITM) i kasnije pojave KOPB-a. Prema ITM kategorizirani su na one s ispodprosječnom, prosječnom, iznadprosječnom, prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću.
Zdravstveno stanje djece je praćeno do u odraslu dob, nakon 40. godine života i poslije, na temelju čega je napravljena procjena rizika za razvoj KOPB-a. Kod žena s iznadprosječnim ITM rizik za razvoj KOPB je bio 10 % veći, s prekomjernom tjelesnom težinom 26 % veći, a kod pretilih čak 65 % veći. Za muškarce s iznadprosječnim ITM rizik za KOPB je bio 7 % veći, s prekomjernom tjelesnom težinom 16 %, a kod pretilih 40 % veći.
Ovi podaci neupitno sugeriraju kako je debljina u ranom razdoblju života neovisni pokazatelj rizika za razvoj KOPB-a u odrasloj dobi što nas dodatno motivira za poduzimanje akcija u smjeru prevencije debljine.
Višak kilograma utječe na plodnost žena
Dobra hormonska ravnoteža regulira menstrualni ciklus. Žene s prekomjernom tjelesnom težinom i pretile žene imaju više razine hormona leptina koji se proizvodi u masnom tkivu. To može poremetiti ravnotežu hormona i dovesti do smanjene plodnosti.
Količina i raspodjela tjelesne masti utječu na menstrualni ciklus nizom hormonskih mehanizama. Što je više prekomjerne tjelesne težine i više sala u trbuhu, to je veći rizik od poteškoća s plodnošću.
Prekomjerna težina, osobito višak trbušne masnoće, povezan je s inzulinskom rezistencijom (kada tijelo mora proizvoditi više inzulina kako bi održalo normalnu razinu šećera u krvi) i smanjenom razinom globulina koji veže spolne hormone (SHBG), proteina koji je uključen u regulaciju spolnih hormona androgena i estrogena.
Utjecaj prekomjerne težine na menstrualne cikluse
To povećava rizik od neredovitih menstrualnih ciklusa, što zauzvrat smanjuje plodnost. Jedno je istraživanje pokazalo da su žene koje su bile pretile imale mnogo manju vjerojatnost da će zatrudnjeti unutar godinu dana nakon prestanka uzimanja kontracepcije nego žene s normalnom težinom (66,4% pretilih žena zatrudne unutar 12 mjeseci, u usporedbi s 81,4% žena normalne težine).
Promjene u fino podešenoj hormonskoj ravnoteži koja regulira menstrualni ciklus izazvane prekomjernom težinom i pretilošću također povećavaju rizik od anovulacije (kada jajnici ne otpuštaju jajašce). Žene s indeksom tjelesne mase (ITM) iznad 27 imaju tri puta veću vjerojatnost da neće moći zatrudnjeti nego žene s normalnom težinom jer nemaju ovulaciju.
Žene koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretile imaju mnogo manje šanse da zatrudne.
Mnoge žene koje imaju višak kilograma i dalje ovuliraju, ali čini se da je kvaliteta jajašca koje proizvode smanjena. Dokaz za to je da kod žena koje ovuliraju, svaka jedinica ITM iznad 29 smanjuje mogućnost postizanja trudnoće unutar 12 mjeseci za oko 4%.
To znači da je za ženu s ITM od 35 vjerojatnost da će zatrudnjeti unutar godinu dana manja za 26%, a za ženu s ITM od 40 43% niža u usporedbi sa ženama s ITM između 21 i 29 (normalne vrijednosti ITM).
Kada parovi koriste umjetnu oplodnju (IVF) za začeće, šanse za živo rođenje su manje za žene koje imaju prekomjernu težinu ili pretile nego za žene s normalnim ITM. U prosjeku, u usporedbi sa ženama u rasponu zdrave tjelesne težine, šansa za rođenje živog djeteta s IVF-om smanjena je za 9% kod žena s prekomjernom težinom i 20% kod žena koje su pretile.
Višak kilograma utječe na plodnost muškaraca
Kod muškaraca je pretilost također povezana s nižom plodnošću, vjerojatno zbog kombinacije čimbenika. To uključuje probleme s hormonima, seksualnu disfunkciju i druga zdravstvena stanja povezana s pretilošću kao što su dijabetes tipa 2 i apneja za vrijeme spavanja (koje je povezano sa sniženom razinom testosterona i problemima s erekcijom).
Procjenjuje se da nošenje dodatnih 10 kilograma smanjuje mušku plodnost za 10%.
Pregledom studija o učincima pretilosti oca na reproduktivne ishode utvrđeno je da je kod pretilih muškaraca veća vjerojatnost neplodnosti i manja vjerojatnost da će roditi živo dijete ako su oni i njihova partnerica koristili tehnologiju potpomognute oplodnje kao što je IVF.
Smatra se da je to zato što pretilost ne samo da smanjuje kvalitetu sperme, već također mijenja fizičku i molekulsku strukturu spermija.
Iako se činjenice o pretilosti i plodnosti mogu činiti zastrašujućima, postoje i dobre vijesti.
Mjere za smanjenje tjelesne težine, osobito one koje uključuju i dijetu i tjelovježbu, mogu poboljšati redovitost menstrualnog ciklusa i povećati mogućnost trudnoće. U pretilih žena s anovulatornom neplodnošću, čak i skroman gubitak težine od 5-10% poboljšava plodnost i šanse za začeće.
Preporuča se gubitak težine od 7% tjelesne težine i povećanje tjelesne aktivnosti na najmanje 150 minuta tjedno (aktivnosti umjerenog intenziteta) za poboljšanje zdravlja i plodnosti osoba s prekomjernom težinom.
Literatura:
Gautam D, Purandare N, Maxwell CV, et al. The challenges of obesity for fertility: A FIGO literature review. Int J Gynecol Obstet. 2023; 160(Suppl. 1): 50-55. doi:10.1002/ijgo.14538
Pourghazi, F., Eslami, M., Mohammadi, S. et al. Association between childhood obesity and infertility in later life: a systematic review of cohort studies. BMC Endocr Disord 23, 235 (2023). https://doi.org/10.1186/s12902-023-01490-4
Višak kilograma skraćuje životni vijek
Novo istraživanje koje je predstavljeno na Europskom kongresu o pretilosti (ECO) u Veneciji, Italija (12.-15. svibnja 2024.) po prvi je put kvantificiralo utjecaj različitih aspekata pretilosti u dječjoj dobi na dugoročno zdravlje i životni vijek.
Modeliranje stradoo GmbH, konzultantske tvrtke za znanosti o životu u Münchenu, Njemačka, koje je pokrenuo i podržao Rhythm Pharmaceuticals, a predstavili dr. Urs Wiedemann iz stradooa i kolege sa sveučilišta i bolnica u Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj, Francuskoj, Švedskoj, Španjolskoj, SAD-u i Njemačkoj, pokazalo je da dob početka, ozbiljnost i trajanje pretilosti utječu na očekivani životni vijek.
Utvrđeno je da razvoj pretilosti u vrlo mladoj dobi ima posebno snažan učinak.
Na primjer, dijete koje živi s teškom pretilošću od dobi od četiri godine, koje nakon toga ne gubi na težini, ima očekivani životni vijek od 39 godina – oko polovicu prosječnog očekivanog životnog vijeka.
Dr. Wiedemann kaže: “Iako je široko prihvaćeno da pretilost u djetinjstvu povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i povezanih stanja kao što je dijabetes tipa 2, te da može skratiti očekivani životni vijek, dokazi o veličini utjecaja su neujednačeni.“
“Bolje razumijevanje točne veličine dugoročnih posljedica i čimbenika koji ih pokreću moglo bi pomoći u informiranju politika prevencije i pristupa liječenju, kao i poboljšati zdravlje i produžiti život.”
Što je model rane pretilosti i koji su rezultati istraživanja?
Kako bi saznali više, istraživači su izradili model rane pretilosti koji im je omogućio procjenu učinka pretilosti u djetinjstvu na kardiovaskularne bolesti i povezana stanja kao što je dijabetes tipa 2, kao i na očekivani životni vijek.
Uključene su četiri ključne varijable:
- dob početka pretilosti
- trajanje pretilosti
- nepovratna akumulacija rizika (mjera nepovratnih rizika od pretilosti – zdravstveni učinci koji ostaju čak i nakon gubitka težine)
- ozbiljnost pretilosti
Ozbiljnost pretilosti temeljila se na ITM Z-rezultatima. Široko korištena mjera težine u djetinjstvu i adolescenciji, ITM Z-rezultati pokazuju koliko snažno ITM pojedinca odstupa od normalnog ITM-a za njihovu dob i spol, pri čemu veće vrijednosti predstavljaju veću težinu.
Na primjer, 4-godišnji dječak s prosječnom visinom od 103 cm i “normalnom” težinom od oko 16,5 kg imat će ITM Z-rezultat 0. Dječak iste dobi i visine koji teži 19,5 kg imat će ITM Z-rezultat 2, što je samo u rasponu pretilosti, a onaj koji teži 22,7 kg imat će ITM Z-rezultat 3,5, što ukazuje na tešku pretilost.
Podaci su došli iz 50 postojećih kliničkih studija o pretilosti i komorbiditetima povezanim s pretilošću, kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularni događaji i masna jetra. Studije su obuhvatile više od 10 milijuna sudionika iz zemalja diljem svijeta, od kojih je 2,7 milijuna bilo u dobi između 2 i 29 godina.
Model pokazuje da raniji početak i teža pretilost povećavaju vjerojatnost razvoja srodnih komorbiditeta.
Na primjer, osoba s teškom pretilošću (ITM Z-rezultat od 3,5) u dobi od 4 godine i koja ne gubi na težini ima 27% vjerojatnosti da će razviti dijabetes tipa 2 do dobi od 25 godina i 45% šanse da će razviti ovu bolest do dobi od 35 godina.
Nasuprot tome, osoba s ITM Z-rezultatom 2 (pretilost) u dobi od 4 godine imat će 6,5% šanse za dijabetes do dobi od 25 godina i 22% šanse do dobi od 35 godina.
Model ranog početka pretilosti također pokazuje da viši ITM Z-rezultat u ranoj dobi dovodi do kraćeg životnog vijeka.
Na primjer, ITM Z-rezultat od 2 u dobi od 4 godine bez naknadnog smanjenja tjelesne težine smanjuje prosječni životni vijek s približno 80 na 65 godina. Očekivano trajanje života dodatno je smanjeno na 50 godina za ITM Z-rezultat od 2,5 i 39 godina za ITM Z-rezultat od 3,5.
Nasuprot tome, ITM Z-rezultat od 3,5 u dobi od 12 godina bez naknadnog smanjenja težine daje prosječni životni vijek od 42 godine.
Usporedbe s podacima iz studija koje nisu uključene kao ulazni podaci za model i mišljenja vodećih stručnjaka potvrdile su točnost modela.
Također je bilo moguće modelirati učinak gubitka težine na očekivani životni vijek i dugoročno zdravlje. Na primjer, pojedinac koji živi s teškim ranim početkom pretilosti (ITM Z-rezultat 4 u dobi od 4 godine) koji nakon toga ne smršavi ima očekivani životni vijek od 37 godina i 55% rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u dobi od 35 godina. Gubitak težine koji rezultira ITM Z-rezultatom 2 (upravo u rasponu pretilosti) u dobi od 6 godina, produljit će očekivani životni vijek na 64 godine i smanjiti rizik od tipa 2 dijabetesa do 29%.
Modeliranje također pokazuje da raniji gubitak težine vraća više godina života nego kasniji gubitak težine.
Dr. Wiedemann kaže:
“Model ranog početka pretilosti pokazuje da smanjenje tjelesne težine ima upečatljiv učinak na očekivani životni vijek i rizik od komorbiditeta, osobito kada se težina izgubi rano u životu.”
Ograničenja modela uključuju neuzimanje u obzir uzroka pretilosti, genskih čimbenika rizika, etničkih ili spolnih razlika, kao i neuvažavanje načina na koji različiti komorbiditeti međusobno djeluju.
Dr. Wiedemann zaključuje:
„Utjecaj pretilosti u djetinjstvu na očekivani životni vijek je dubok“.
“Jasno je da se pretilost u dječjoj dobi treba smatrati bolešću opasnom po život. Od vitalne je važnosti da se liječenje ne odgađa do razvoja dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka ili drugih ‘znakova upozorenja’, već da se počne rano. Rana dijagnoza trebala bi i može poboljšati kvalitetu i duljinu života.”
Kontakt za sažetke – Dr. Urs Wiedemann, stradoo GmbH, München, Njemačka E) [email protected]
O utjecaju debljine na zdravlje mozga
U brojnim istraživanjima se pokušava procijeniti neposredni utjecaj debljine na moždane funkcije kao što su pamćenje i inteligencija. Čini se da procjenu značajno otežavaju drugi značajni čimbenici koji su od utjecaja na zdravlje mozga. Tako je primjerice debljina češća u siromašnijim populacijama, a siromaštvo samo po sebi ima značajan utjecaj na rast, razvoj i funkciju mozga u odrasloj dobi.
U kliničkim studijama na ljudima pokazalo se da pretilost povećava rizik od razvoja blagih kognitivnih poremećaja, u funkcijama kratkotrajnog pamćenja i deficita izvršnih funkcija, kao i demencije i Alzheimerove bolesti. Teško je razlučiti koliki utjecaj imaju metaboličke promjene koje prate debljinu, bolest krvnih žila mozga, nasljeđa i siromaštva.
Cijena debljine za širu društvenu zajednicu
Nečelno se troškovi razvrstavaju u kategoriju neposrednih (direktnih) troškova u što spada zdravstvena skrb (liječenje) i naknade za bolovanja, te u kategoriju posrednih (indirektnih troškova). U ovu drugu kategoriju pripadaju troškovi smanjene produktivnosti (izostanci s posla, smanjeni radni potencijal), skraćeni radni i životni vijek te smanjeni fertilitet (reproduktivnost). Iz navedenog je jasno vidljivo koliko je složen izračun ukupnih troškova, no u svim stručnim člancima se procjenjuju ogromnima.
Kvalitetne analize se mogu pronaći u britanskim i američkim izvorima, no riječ je uglavnom o parcijalnim procjenama, većinom vezanim za direktne medicinske troškove. I naravno, tamošnji sustavi zdravstvene skrbi kao i ekonomska moć su sasvim neusporedivi za Hrvatsku.
