Debljina je složena bolest uzrokovana brojnim genetskim, socioekonomskim i psihološkim čimbenicima. Učestalost debljine posljednjih desetljeća u dramatičnom je porastu, kako kod odraslih tako i kod djece. Duža izloženost debljini u tako ranoj fazi života znatno povećava rizik od nastanka mnogih kroničnih bolesti, a jedna od njih je arterijska hipertenzija.

Što je hipertenzija?

To je bolest povišenog sistoličkog i/ili dijastoličkog arterijskog tlaka iznad 95. percentile za dob, spol i visinu. Rizik za nastanak arterijske hipertenzije kod pretile djece je 3-5 puta veći nego kod djece s normalnom tjelesnom masom, dok je kod adolescenata rizik i do 8,5 puta veći.

Pretilost se često nastavlja i u odraslu dob, a zbog poznate povezanosti debljine, šećerne bolesti tipa 2 i hipertenzije u odraslih, pretila su djeca u povećanom riziku za razvoj dijabetesa i hipertenzije poslije u životu.

Mjerenje arterijskog tlaka u svrhu sprječavanja arterijske hipertenzije

Arterijska hipertenzija predstavlja jedan od glavnih čimbenika rizika za pobolijevanje i smrtnost kod kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih te bubrežnih bolesti. Arterijska hipertenzija u djece je još uvijek nedovoljno prepoznata, stoga bi mjerenje arterijskog tlaka trebalo biti rutinski postupak pri svakom pregledu djeteta, a posebno pretilog djeteta.

Prema rezultatima nekih istraživanja incidencija arterijske hipertenzije u djece i adolescenata iznosi oko 5.2%. Arterijski tlak raste proporcionalno sa porastom indeksa tjelesne mase (ITM), pa je prevencija debljine u djetinjstvu presudan faktor za prevenciju razvoja povišenog arterijskog tlaka u odraslih. Problem hipertenzije u djece i adolescenata povezan je s pretilošću i smanjenom tjelesnom aktivnošću djece, te većom učestalošću hiperkolesterolemije i hiperuricemije. Vrijednosti arterijskog krvnog tlaka kod djece su jedan od najvažnijih mjerljivih markera potencijalnog kardiovaskularnog rizika u kasnijem životu.

Uloga edukacije djeteta i roditelja o arterijskoj hipertenziji i kako ju spriječiti

Edukacija roditelja i djeteta/adolescenta ima veliku ulogu u liječenju arterijske hipertenzije u dječjoj dobi. Dijete treba, od najranije dobi, učiti o važnosti zdrave i pravilne prehrane, tjelesnoj aktivnosti i redovitom uzimanju ordiniranih lijekova.

Dijete/adolescent s povišenim arterijskim tlakom će vrlo vjerojatno i kao odrasla osoba imati povišeni arterijski tlak i trajnu terapiju lijekovima. Stoga svi oni koji skrbe o dječjoj populaciji imaju mogućnost, ali i obavezu edukacije djece/adolescenata, nadziranja vrijednosti arterijskog tlaka i pravovremenog prepoznavanja hipertenzije, te suzbijanje čimbenika rizika.

Što kažu istraživanja za djecu kojoj nije prethodno dijagnosticirana arterijska hipertenzija?

Studije rađene na pretiloj (ITM ≥ 95 c.) i nepretiloj djeci, kojoj nije prethodno ambulantno dijagnosticirana arterijska hipertenzija, pokazuju prema parametrima dobivenim KMAT-om statistički značajne razlike, pogotovo za vrijednosti sistoličkog tlaka noću i neopadajućeg obrasca tlaka noću. Iz navedenih studija vidljivo je da pretilost povećava rizik za razvoj hipertenzije i pridonosi većem kardiovaskularnom riziku kod nehipertenzivne pretile djece.

Jedino tako ćemo spriječiti progresiju hipertenzije u odraslu dob, a time u konačnici i stopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Uzmemo li u obzir da su spomenute bolesti vodeći uzroci smrtnosti u razvijenom svijetu, potpuno je jasno kolika je važnost u sprječavanju nastanka hipertenzije.